Menu
RSS
Koncert "Putevima stilova, podneblja, žanrova"

Koncert "Putevima stilova, pod…

BANJALUKA - U Koncertn...

Promocija knjige "Sudija u ratu i miru"

Promocija knjige "Sudija u rat…

BANJA LUKA - U Vijećni...

Koncert ANIP 'Veselin Masleša': “Generacije u igri i pjesmi”

Koncert ANIP 'Veselin Masleša': “Ge…

BANJALUKA - ANIP &bdqu...

SRD 'Banjaluka': Memorijalni kup u ribolovu Vladan Kos

SRD 'Banjaluka': Memorijalni kup u …

Sportsko ribolovno dru...

Banjaluka - Adrenalinska avantura za sve ljubitelje prirode i sporta

Banjaluka - Adrenalinska avantura z…

Organizatori Play Medi...

Sajam za djecu i porodicu u SD 'Borik' 20. i 21. maja

Sajam za djecu i porodicu u SD 'Bor…

BANJALUKA - Sajam za d...

"Dani Vlade S. Miloševića" od 10. do 28. aprila (program)

"Dani Vlade S. Miloševića…

Manifestacija „D...

'Kastel Rock fest' od 15. do 17. juna

'Kastel Rock fest' od 15. do 17. ju…

Toni Cetinski, Kiki Le...

Banski dvor - Program za april 2017.

Banski dvor - Program za april 2017…

Kulturni centar Banski...

Banjaluka - Festival "Dječije carstvo" od 08. do 28. aprila

Banjaluka - Festival "Dječije …

Jedanaesti po redu Fes...

Dječije pozorište RS - Repertoar za april 2017.

Dječije pozorište RS - Repertoar za…

BANJALUKA - Blаgаjnа r...

Prev Next
Klikni za više informacija...

Mir Božji, Hristos se rodi - Pravoslavni vjernici danas slave Božić

Mir Božji, Hristos se rodi - Pravoslavni vjernici danas slave Božić
Klikni za više informacija...

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave najradosniji hrišćanski praznik Božić – dan rođenja Isusa Hrista.

Pratite nas i na našoj Facebook stranici --->>  "BL Portal".

Svi hrišćani slave Božić kao opštu slavu, jer je to dan rođenja najsvetijeg djeteta u istoriji čovječanstva, dan rođenja Spasitelja. Dolaskom sina Božijeg među ljude na zemlji počinje i nova era u istoriji čovječanstva.

Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva. Pravoslavni vjernici koji poštuju Јulijanski kalendar, danas slave Božić - rođenje Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik.

U hrišćanstvu Božić označava dolazak Boga na zemlju, čija je misija spasenje ljudskog roda i predstavlja ispunjenje obećanja da Bog neće napustiti čovjeka, već će mu poslati Spasitelja. Za Božić se ljudi, umjesto uobičajenog pozdrava, pozdravljaju sa "Hristos se rodi" i otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi".

Božić je, uz Vaskrs, jedan od dva najveća hrišćanska praznika. To je dan kada se slavi rođenje Hristovo i kada je duh malog Isusa sveprisutan među ljudima, donoseći im mir i praštanje. Pripreme za Božić počinju 40 dana prije 7. januara, kada počinje Božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.

Božić je praznik čitave porodice i zato bi njeni članovi tokom prazničnih dana trebalo da budu zajedno. Vjernici koji slave Božić dan počinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom.



S obzirom na mesijansku službu Hrista, koji je, prema Svetom pismu "…radi nas ljudi i radi našeg spasenja sišao s nebesa i postao čovjek…" njegovo rođenje je najradosniji događaj u istoriji ljudskog roda.

Božić u hrišćanskoj religiji predstavlja najradosniji, a pored Vaskrsa i najznačajniji sveti praznik, ustanovljen još od apostolskih vremena.

Proslava Božića za Srbe, Ruse i pripadnike Јerusalimske patrijaršije počela je tačno u ponoć između 6. i 7. januara. Proslavu rađanja novog života, djetinjstva i roditeljstva prate najljepši vjerski običaji i obredi. Kako navodi sveti Јovan Zlatousti, Božić je izvor svih hrišćanskih praznika, jer da nije bilo Hristovog rođenja, ne bi bilo ni krštenja, ni vaskrsenja, ni drugih. Ili kako kaže Njegoš: Nema dana bez očnoga vida, niti prave slave bez Božića. Јer, ono što su "oči za tijelo i tjelesni život, to je Hristovo rođenje za dušu i za sveukupni smisao ljudskog i vasionskog življenja i opšteg postojanja".

Redakcija BL PORTAL-a svim svojim čitaocima koji slave, čestita Božić uz pozdrav: Mir Božji, Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!

Simboli Božića je slama, koja predstavlja jasle u vitlejemskoj pećini u koje je položen novorođeni Isus, zatim novčići koji u slami simbolišu zlato kojim je darovan Isus. Orasi u slami i u ćoškovima sobe simbolišu to da Bog vlada nad sve četiri strane svijeta, dok kađenje kuće predstavlja simbol smirne i tamjana kojima je, takođe, darovan Hrist. Proslavu Božića obilježava i položajnik, gost na Božić, a najčešće je to muško dijete ili mladić, a položajnik se prima kao sam Gospod - koji svojim rođenjem u sve domove ljudske donosi mir i dobru volju.

Neizostavni simbol Božića je i Badnjak, koji predstavlja grane kojima je založena vatra po Isusovom rođenju. To je i simbol Isusa Hrista koji je u naponu svoje snage, silom svoga Božanstva, raskinuo lance ropstva grijehu, preporodio čovjeka i u njemu razbuktao plamen ljubavi prema dobru, vrlini - prema Bogu, najvećem dobru, omogućivši mu spasenje od grijeha, zla i vječne smrti - smrti duhovne, kao što i mlad cerić, odnosno hrastić, silinom svojom razbuktava vatru na ognjištu i jarkim plamenom obasjava čitav dom.




HRISTOS SE RODI!

U pravoslavnom svijetu običaji se razlikuju od zemlje do zemlje, a svaki narod je unio je nešto od svoje tradiciju u proslavljanje praznika. U Rusiji je običaj da se porodice okupljaju za stolom na Badnje veče, a zatim slijedi posebna večera bez mesa. Glavno jelo se zove "kutja". Večera se priprema od različitih vrsta žitarica koje simbolizuju nadu, uz dodatak meda i maka (simboli sreće i mira). To se smatra "svetom večerom", a servira se na bijelom stolnjaku koji simbolizuje bijelo platno u koje je Hrist uvijen po rođenju.

U prostoriju se unese nešto slame kao podsećanje na skromno okruženje u kom je Isus rođen, a velika bijela sveća postavlja se na sredinu stola u znak objave da je Hrist svijetlo svijeta.

Pravoslavci u Siriji i Egiptu Božić proslavljaju slično kao Rusi, jer su ruski sveštenici donijeli pravoslavlje na Bliski istok i u Afriku.

U Ukrajini je najvažniji dio proslave večera na Badnje veče koju zovu Sveta večera, kada se u kuću unosi snop pšenice. Taj običaj se naziva diduh (dedin duh) i simboliše pretke i želju da godina dobro rodi. U gradskim porodicama, "diduh" je prustan u snopovima pšenice koji se stave u vazu.

U Makedoniji 5. januara djeca pjevaju božićne pjesme od vrata do vrata - to su kolede. Dan kasnije, na Badnje veče slijedi unošenje "badnika" na kućno ognjište. Drvo se prije toga isječe na tri dijela (što predstavlja Sveto trojstvo), a sva tri dijela u kuću unese otac.

U Gruziji na Badnje veče se čeka da sat otkuca 12 puta, a zatim počinje večera uz tradicionalno gruzijsko vino.

Vjernici Јerusalimske patrijaršije za Badnji dan i Božić obilno jedu slatkiše - najčešće kadaif. Suvo voće, poput urmi, kajsija, grožđa i šljiva, zajedno sa lješnicima, bademima ili orasima, takođe su popularni. Za Božić se tradicionalno spravlja poseban obrok pripremljen od jagnjećeg mesa.

Ostale pravoslavne crkve i zemlje već su proslavile Badnje veče i Božić 24. i 25. decembra.

 

(Agencije)

 

Ostavi komentar

Proverite da li ste uneli sve potrebne informacije gde je naznačeno (*). HTML kod nije dozvoljen.

nazad na vrh

NOTE! This site uses cookies and similar technologies.

If you not change browser settings, you agree to it. Learn more

I understand
This website uses cookies to manage authentication, navigation, and other functions. By using our website, you agree that we can place these types of cookies on your device.