Alternativni prevoz kroz grad: Ulicama Banjaluke “krstariće” električni trotineti

01.06.2021. | 17:58

U Banjaluci treba biti uspostavljen sistem za iznajmljivanje električnih trotineta, po uzoru na postojeći za iznajmljivanje bicikala “BL bajk”, a koji bi trebao biti još jedan vid alternativnog prevoza kroz grad.

Iz aktuelne administracije poručuju da je u pitanju samo jedan u nizu projekata, čijom realizacijom bi trebao biti uveden dodatni vid prevoza u gradu na Vrbasu. Cilj je, kako kažu, da se smanji upotreba automobila, prvenstveno u užem gradskom jezgru, kako bi se smanjile saobraćajne gužve.

“Planiramo da uvedemo električne trotinete koji će se moći iznajmljivati u Banjaluci, jer želimo da usmjerimo građane da koriste drugačiji vid prevoza. Razgovaramo s ljudima koji su potencijalno zainteresovani da ulože u taj sistem”, rekao je gradonačelnik Draško Stanivuković i dodao da bi iznajmljivanje trotineta trebalo funkcionisati po uzoru na već postojeći sistem za iznajmljivanje bicikala.

Fiksne stanice

Iz Centra za zaštitu životne sredine poručuju da je sistem iznajmljivanja trotineta moguće svuda sprovesti.

“Treba uzeti u obzir i činjenicu da su se u većim gradovima u Evropi bolje pokazali sistemi električnih trotineta sa fiksnim stanicama, nego oni sa takozvanim ,,dock-less/free-floating” sistemom”, rekli su u Centru. Mana drugog sistema je što omogućava korisnicima da trotinete mogu podizati i ostavljati bilo gdje na ulici, a ne na fiksnoj stanici, čime su, kako kažu, trotineti bili predmet neodgovornog ostavljanja.

Nisu optimistični da će ovaj sistem postići efekte koje želi aktuelna administracija – smanjenu upotrebu automobila, te preusmjeravanje građana da koriste druge vidove prevoza.

“Ovaj sistem sam po sebi ne može postići puno s obzirom na nedostatke u infrastrukturi, pogotovo biciklističkoj”, naveli su u Centru.

Efikasnost

Kada je u pitanju ponašanje pojedinaca, poručuju da statistika u evropskim gradovima uglavnom kaže da su trotinete najviše koristili oni koji su prije toga bili pješaci ili koristili bicikle i javni prevoz, a ne oni koji su “odustali” od automobila kako bi koristili trotinet.

“Naravno, u pitanju je mnogo više različitih faktora koji utiču na izmjene ponašanja građana, te ovo takođe ne znači da se apsolutno ne treba ići sa ovom ponudom mikro mobilnosti građanima Banjaluke”, kazali su u Centru. Poručuju da ovaj sistem može biti efikasan ako se ispuni nekoliko uslova: dobro razvijena mreža stanica za iznajmljivanje, dobro pozicionirani terminali, te da je flota trotineta dovoljno velika.

“Pored toga, potrebno je unaprijediti infrastrukturu, te niz drugih mjera, kao što je, recimo, proširenje broja zona usporenog saobraćaja. Mjere kojima se pristupa rješavanju gužvi u saobraćaju, nedostatku prostora, zagađenju vazduha i zagađenju bukom u oblasti saobraćaja, ne smiju biti usmjerene isključivo na ,,stavljanje” građana na bicikle ili trotinete, već i na ,,istjerivanje” građana iz automobila”, naglasili su u Centru za zaštitu životne sredine.

EFEKTI MANJI OD ŽELJENIH

“BL bajk” je u Banjaluci u funkciji već nekoliko godina, a iz Centra za zaštitu životne sredine poručuju da taj sistem još nije postigao željene efekte.

“To je slučaj, prije svega, zbog toga što je mreža stanica izuzetno mala, te zbog toga što nije u funkciji dobar dio godine. Da bi javni bicikli bili funkcionalni, mreža stanica mora biti mnogo veća, kao i flota. Servis mora da radi, ako ne čitave godine, onda minimalno 10 do 11 mjeseci u godini. Povezanost biciklističke infrastrukture je takođe od ključnog značaja. Optimalan broj stanica u Banjaluci bi trenutno trebao da bude oko 20”, kazali su u Centru. Naglašavaju da će tih 20 stanica imati željeni efekat samo ako se uporedo bude radilo na biciklističkoj infrastrukturi, smanjenju brzine kretanja na kolovozu, smanjenju broja parkinga za automobile i slično, piše Srpskainfo.