Banjalučani u čudu: Čemu služi metalna konstrukcija na ulazu u Polikliniku

27.09.2022. | 18:08

“Primjer kakve rampe ne treba praviti za osobe sa invaliditetom”, jedan je status na Fejsbuku koji je izazvao lavinu komentara, kritika, osuda.

Naime, metalna konstrukcija osvanula je nedavno na ulazu u banjalučku Polikliniku. Izgledom asocira na rampu za osobe sa invaliditetom koji u čudu komentarišu šta je to postavljeno. Polemika u javnosti danima traje, a iz Doma zdravlja uvjeravaju da to nije rampa, već “privremeno rješenje za transport ležećih pacijenata”.

Pozdravljam svaku vrstu arhitektonske prilagođenosti, ali ovakve rampe u pokušaju osobama sa invaliditetom prave više štete nego koristi. Ne znam ko je kreator ovog djela, vjerujem da je imao plemenite namjere, ali je krajnji produkt poprilično apsurdan. Rampa nije upotrebljiva za korisnike kolica, zapravo, vrlo je rizična za upotrebu – napisala je na Fejsbuku Jovana Džever, magistar psihologije i aktivistkinja u pokretu osoba sa invaliditetom.

Sugestija

Njeno pisanje pokrenulo je veliku diskusiju, ljudi su u nevjerici komentarisali kako rampa izgleda kao skijaška skakaonica, a na svojim profilima dijelili “čudo arhitekture”.

Jovana za Srpskainfo kaže da nije imala nikakve loše namjere objavljivanjem statusa, već isključivo ukazivanje na neadekvatnost postupka i neupotrebljivost rampe, bez namjere da kritikuje onog ko ju je pravio.

“Dešava se, ljudski je griješiti, ali isto tako je ljudski učiti iz iskustva i sljedeći put napraviti bolje. Nije samo Poliklinika u pitanju. U gradu imamo mnogo “nakaradnih” rampi kojima je za cilj da ispoštuju formalno pristupačnost, a suština i upotrebljivost izostaju. I to tako traje, jer nemamo adekvatne kontrolne mehanizme. Osobe sa invaliditetom u realnosti budu dvostruko diskriminisane”, kaže ona.

Ističe da je građenje po principima univerzalnog dizajna korisno i za sve ostale članove društva, pa nerijetko iste rampe koriste mame s bebama u kolicima, stariji ljudi, biciklisti i slično.

“Znači, rampa olakšava kretanje i ljudima koji nisu kategorisani kao OSI i važno je da ona bude napravljena kako treba, odnosno da bude funkcionalna i upotrebljiva. Kad je u pitanju pravljenje rampi, bolje je da ih ne prave uopšte nego da prave ovako neupotrebljive”, naglašava ona.

Lift

Inače, na ulazu u Polikliniku nekoliko je stepenica, koje se čine neosvojive za osobe u invalidskim kolicima, ali i one koji koriste štake ili štap ili za roditelje koji imaju bebe u kolicima, jer nema rampe. Iz Doma zdravlja nam je rečeno da osobe sa invaliditetom u kolicima mogu i dalje za sve zdravstvene usluge u objektu Poliklinika koristiti ulaz u HES/CBR i lift koji se nalazi u suterenu objekta.

“Imamo i primjer Centra za zaštitu mentalnog zdravlja, koji je na drugom spratu zgrade koje nema lift”, kaže ona i dodaje da je Banjaluka među prilagođenijim, možda i najprilagođeniji grad u Srpskoj.

Vanja Čolić, osoba sa invaliditetom i korisnica kolica, nada se da su “rampu” skinuli kako se, ipak, neka od osoba sa invaliditetom ne bi odvažila da je isproba.

“Žao mi je što nadležni iz Doma zdravlja nisu konsultovali nijednu organizaciju osoba sa invaliditetom koja bi im sugerisala i predložila bolje rješenje. Moram da naglasim da u suterenu Poliklinike odavno postoji lift za koji znaju osobe sa invaliditetom koji koriste usluge Doma zdravlja”, kaže ona za Srpskainfo.

Sanacija

Navodi da je primjer dobrih arhitektonskih rješenja u gradu Narodna i Univerzitetska biblioteka Republike Srpske, u kojoj je ugrađen lift, jer nije postojala druga mogućnost za njeno prilagođavanje.

“Naravno, saobraćajnice možda predstavljaju i dalje veliki problem, zbog propadanja, rupa na putu, trotoara koji se ne saniraju u skladu sa propadanjem”, kaže ona i dodaje da žile drveća na trotoarima predstavljaju opasan problem za korisnike kolica.

Iz Doma zdravlja Banjaluka su za Srpskainfo pojasnili da je u toku sanacija i adaptacija prostora Odjeljenja radiološke i ultrazvučne dijagnostike u prizemlju Poliklinike za potrebe dijagnostičkog centra. Kažu da su na glavnom ulazu postavili rampu kao privremeno rješenje za transport “isključivo ležećih pacijenata koji će na rentgen dijagnostiku dolaziti sanitetskim vozilom u pratnji medicinskog osoblja i vozača”.

“Zahvaljujemo dobronamjernim građanima koji su izrazili određenu sumnju u bezbjednost ovog prilaznog pristupa, ali naglašavamo da se radi o privremenom rješenju, koje služi samo za transport ležećih pacijenata. Za trajno rješenje prilaznog pristupa za sva lica kojima je to neophodno, pored većih finansijskih sredstava, potrebno je izraditi idejni projekat, te od Grada dobiti lokacijske uslove”, odgovoreno nam je iz ove zdravstvene ustanove.

Jovana Džever kaže da je BiH ratifikovala Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom i obavezala se da će poštovati standarde pristupačnosti u raznim oblastima kako bi se ostvarilo punopravno učešće osoba sa invaliditetom (OSI).

“OSI čine neodvojivi dio društvene sredine i naravno da nam je važna arhitektonska pristupačnost. Problem nastaje kad se pokuša ispoštovati forma pravljenja određene arhitektonske pristupačnosti, a pri tom izgubi suština. Postoji Pravilnik o uslovima za planiranje i projektovanje objekata za nesmetano kretanje djece i lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj: 93/13) u kojem je jasno navedeno kako treba graditi da bi bilo pristupačno. Potrebno je samo da se informišu”, poručuje ona.