Ćopić o gužvama u Banjaluci: Paralelni radovi na nekoliko lokacija stvaraju saobraćajne čepove

11.09.2024. | 11:47

Inženjer za bezbjednost saobraćaja Nikola Ćopić smatra da potezi vlasti u Banjaluci ne doprinosi u dovoljnoj mjeri smanjenju saobraćajnih gužvi u gradu na Vrbasu.

Kaže da je tačno da su gužve veće zbog povećanja broja registrovanih motornih vozila ali ističe da bez stvaranja novih veza, novih saobraćajnica, ne možemo očekivati rasterećenje saobraćaja.

“Ono što dodatno doprinosi nastanku gužvi svakako su radovi na nekoliko ključnih lokacija u Banjaluci koji se simultano izvode, ulice su raskopane, smanjena je protočnost saobraćajnica i stvaraju se čepovi“, kaže Ćopić.

Napominje da problemi koji su trebali biti riješeni nisu riješeni.

“Nema novi poprečnih veza, kada pričamo o izgradnji mostova najavljena je bila izgradnja mosta u Docu ali to nije ni početo, bilo je govora o završetku mosta u Česmi koji takođe nije pri kraju“, dodaje.

Ćopić dodaje da je teško govoriti da li bi ti mostovi riješili problem, ali bi svakako umanjili gužve. Napominje da je za rješavanje problema saobraćajnih gužvi neophodan niz sistematskih mjera.

“Kada je najavljivana saobraćajna revolucija ja sam rekao da se ne daje lažna nada građanima da će se jednom kružnom raskrsnicom ili obrtanjem smjerova kretanja saobraćaja znatno riješiti saobraćajna gužva pogotovo što na mjestima gdje su rađene intervencije u saobraćaju nisu postojali problemi. I danas svjedočimo da je to ona činjenica da se sav saobraćaj odvija po zakonu o spojenim posudama, to znači da kada jedna saobraćajnica ne može da iznese kapacitet dolazi do prelivanja tokova lijevo i desno i vidimo da su gužve non stop na istočnom i zapadno tranzitu“, rekao je on.

Naglašava da je problem tranzitnih puteva nedostatak poprečnih veza.

“Tranzitni putevi služe za daljinska putovanja, da se taj saobraćaj izmjesti iz grada, a kada vi napravite niz uključenja osim što stvarate veliki broj kontaktnih tačaka gdje može da dođe do kontakta vozila prilikom uključenja na tranzit samim tim smanjujete njihove operativne brzine, kada smanjite operativne brzine vi nemate tranzitni put sa ograničenjem 80 ili 100 kilometara na čas nego imate još jednu ulicu u naselju. Ako pogledamo istočni tranzit, osim što nije završen što je prijeko potrebno, imate i usporivače brzine i stacionirane radare i ograničenje brzine 40 kilometara na čas. Znači dobili ste jednu klasičnu ulicu u naselju a izgubili ste tranzitni put i zato se stvaraju gužve“, pojašnjava on.

Broj motornih vozila se povećao ali pričamo samo o teritoriji koje pokriva Policijska uprava Banjaluka, ali moramo uzeti u obzir i dnevne migracije koje saobraćaj treba da primi iz okolnih gradova koji dolaze u Banjaluku.

“S tom količinom vozila bez adekvatnog javnog prevoza, bez riješene infrastrukture za nemotorizovani saobraćaj, bez sistemskih mjera sve više ćemo svjedočiti ovakvom stanju u Banjaluci“, kaže on za ATV.

Pojašnjava Ćopić da su kružni tokovi mjere u saobraćaju koji se najčešće postavljaju na mjestima trokrake ili četvorokrake raskrsnice.

“Kada se postavljaju na mjestu četvorokrake raskrsnice ima 32 kontakt tačke, tačke gdje može da dođe do kontakta vozilo-vozilo ili vozilo-pješak. Kada se pravilno izvede, ako se izvede na način da imamo jednu traku na ulivnom grlu, jednu u kruženju jednu na izlivnom grlu ili ako imamo dvije trake u kruženju ali nemamo kao u Banjaluci kružne raskrsnice gdje imamo dvije trake u kruženju a jednu traku u izlivnom grlu tada se broj kontakt tačaka smanjuje na osam. To je suština kružnog toka. Oni se projektuju i izvode na putnim pravcima i ne miješaju se sa semaforima. Ako imamo kružnu raskrsnicu pa semafor pa kružnu raskrsnicu pa još i pješački sav taj saobraćaj koji propusti kružna raskrsnica zaustaviće semafor i obrnuto. Glavna uloga kružne raskrsnice pogotovo kada se smaknu ulivna grla je upravo ta da se smanji brzina saobraćaja, o kapacitetu možemo da diskutujemo ali to je osnovna funkcija kružne“, rekao je on.

Ćopić se osvrnuo i na lokalitete koji su u Banjaluci izabrani za izgradnju kružnih raskrsnica.

“Lokaliteti koji su izabrani nisu loši, oni koji su ranije najavljivani su bili jako loše rješenje i nadam se da će se od toga odustati. Što se tiče ovih kružnih raskrsnica, svi projekti, pogotovo kapitalni, moraju da budu rađeni na osnovu adekvatnih studija i podataka“, naveo je on.

Osvrnuo se i na ”saobraćajnu revoluciju” u Banjaluci.

“Vidjeli smo da se u sklopu saobraćajne revolucije ‘ubio’ pun profil gradske saobraćajnice u centru grada. Kralja Petra Prvog je imala četiri trake, Kninska i Vidovdanska su imale tri ili četiri u zavisnosti od širine kolovozne konstrukcije. Mi smo jednu traku dali vozilima javnog prevoza i nemam ništa protiv toga, jednu smo dali biciklistima, koju smo ogradili čunjevima. Kada posmatrate po širini, vi ste kapacitivno ubili pun profil gradske saobraćajnice i ustupili je tim vidovima saobraćaja i očekujete da rasteretite gužve. Kada ukidate nešto a jedna saobraćajna traka ima kapacitet 1.250 vozila po satu znači vi ubijate skoro 2.500 kapaciteta za vozila i ustupate je korisnicima“, kaže Ćopić.

Ako pogledamo brojače, kaže Ćosić, broj biciklista jeste u porastu.

“Ali imamo li studiju koja kaže koliki broj tih putovanja nije sezonska ili rekreativna, koliko ljudi svakodnevno koristi bicikl da bi došlo i otišlo sa posla. Ako imate 90.000 registrovanih vozila koliko imamo putovanja biciklom u toku godine? Mislim da je to jedna velika disproporcija“, naveo je on.

Ćopić naglašava da je prevashodno trebalo da se riješi infrastruktura za motorni saobraćaj kako bismo riješili ove stvari pa da onda rješavamo nemotorizovani saobraćaj a naročitu pažnju smo trebali da obratimo na javni prevoz.

“Korišćenje javnog prevoza bi olakšalo problem sa saobraćajem u Banjaluci. Studija je urađena i to me raduje. Podatak koji ja imam kaže da je procenat korišćenja javnog prevoza ispod 10, najavljivane su mjere i modernizacija predstavljena je i aplikacija za koju ne znam da li je zaživjela. Najavljivana je reforma javnog prevoza na način da će se rasteretiti saobraćaj tako što će dolaziti do subvencija smanjivanja cijene karata odnosno kako bi se omogućilo ljudima da im se više isplati da koriste vozila javnog prevoza a onda dajemo besplatan javni prevoz penzionerima koji ne koriste putnička vozila. Kao socijalna mjera je u redu, alu moramo biti realni ali to nije saobraćajna mjera“, naglasio je on.

Ćopić je podsjetio na ono na šta je već upozoravao.

“Dok god je ljudima jeftinije da za tri marke parkiraju u centru grada, nego da plate kartu u dva pravca, svi će koristiti putnička vozila, veći je komfor, nema presijedanja. Kada riješite javni prevoz tada možete da podižete cijenu parkinga. Javni prevoz nije riješen, nije riješena biciklistička infrastruktura, a cijene parkinga su podignute i to za duplo skoro. Šta se dešava sa suficitom od naplate parkiranja, da li se namjenski troše za izgradnju infrastrukture ja nemam taj podatak“, kaže Ćopić.