“Epska pjesma o Skupštini grada” za salu 33: Odbornik Demosa sročio stihove o kolegama iz Skupštine

27.10.2021. | 14:21

“Narod biro sviju, pa sad nek se muči. Gleda nas budale, ginemo u tuči”, početak je pjesme koju je osmislio odbornik Demosa u Skupštini grada Banjaluka, Slobodan Stanarević, s namjerom da na duhovit i slikovit način opiše zgode i nezgode svojih kolega iz dobro poznate sale 33.

Pjesma koja je ponijela naziv “Epska pjesma o Skupštini grada” za svega nekoliko sati je izazvala more reakcija, a ravnodušan nije ostao ni bivši gradonačelnik Banjaluke, Igor Radojičić.

On nije krio iznenađenje zbog poetskog izražavanja Stanarevića, pa je i sam napisao nekoliko stihova, prenosi Srpskainfo.

“Slobodane, brate mio, evo si me začudio! U onom mandatu, tak'e pjesme nije bilo, sad se tek raznih talenata otkrilo. Natjerala odbornička muka, pa proradi i pjesnička ruka, kad ostadoste Ti i Đuka” – napisao je Radojičić u komentaru ispod Stanarevićeve pjesme, izazvavši takođe mnogo reakcija.

Da Stanareviću inspiracije manjkalo nije svjedoči čak 20 strofa, a koliko je dobro opisao kolege iz skupštinskih klupa, prosudite sami.

Pjesmu prenosimo u originalnoj verziji.

Epska pjesma o skupštini grada (jednostrana)

Evo ode godina ostale još tri

Jedni tamo, drugi vamo, pa kako nam bi.

Narod biro sviju pa sad nek se muči

Gleda nas budale, ginemo u tuči

Na čelu je mladjo bucin i od strica draška

Kako koja završi on dodje do daška

Mlad je soko krupski i za boja rodjen

Greška mu je samo što je ko navodjen

Do njega stara crnogorska lija

Moj drug ćuda umire umire od smija

U platu mu ne diraj i naspi mu štok

Izdržao mnoge jos mu traje rok

Onda idu crveni i bradom i glavom

Na polju su ljutom predvodjeni djajom

Ćelav momak galami i noževe brusi

Kad repliku najavi , padaju i rusi

Do njega je profesor s firmi nekoliko

U borbi ce izginut za bar jos toliko

Svjetli mač igora a sada je vladi

Ako se još potrudi, radice u vladi.

U bitci su narode i mišo i nešo

Ovaj ganja prekade , drugi meso vješo

Rekli bi oni kako stoje stvari

Al svako im javljanje cijeli san pokvari

Ponekad se pojavi umoran od rata

Kol'ko god da lupa jos uvjek je tata

Bio malo kod njih a sad s nama krampa

Cipele mu obula i žena od Trampa

Za boj nije rodjena, umjerena jako

Može da je isfura samo lila sako

Dobar čovjek inače , a još bolja žena

Korona je remeti pa biva kažnjena

Direktor i doktor i odbornik mili

Ima li jos plata da smo preskočili

Bori se i ona , na mrtvoj je straži

Kad joj grad uplati , drajfus joj je draži

Zatim ljuta guja iz čelinca rodom

Srušiše mu san da zavlada vodom

Za dogovor spreman al nikad predaja

Zna da gine sigurno al ide do kraja

Bio malo tamo onda došo vamo

Posao za stalno da dobije samo

Poznaje politiku i spreman je uvjek

Marko, Milan, Nenad, Mile u srcu zauvjek

Mračni vitez crveni u ratu je svome

Ne da nikad nikome lako da ga slome

Ima dva kredita , i auto od zeta

Ako mlad izgine bice vel'ka šteta

Gordi nindza doktorov ne mari za stres

Pogodi ga tuga kad promaši pres

U borbi je najbolji i tapšu mu svi

Tapšem mu i ja zbog funkcija tri

Ušao je naknadno kao pojačanje

Samo da ne bude, jebenom kajanje

Dobro replicira , nekad i odspava

Bitno mu je samo, završni sa splava

Tigar sa lauša, naša sablja britka

Za njega od rata ne postoji bitka

Gotive ga svi al nije mu lako

Odigro bi all in al ne da ataco

On u svojim mislima i igrice igra

Ja do njega sjedim vrtim se ko čigra

Radio bih djuka, kopo cjeli dan

A ja samo čekam regulacioni plan

I u istom smo rovu ja i djuro brat

Izgubili bitku al još nismo rat

Kad razmislim malo, kako nema plate

Radicemo onda polako na rate

Njima dvojci najbolje kad su drva skupa

Mladjin čekić zašuti njihov uvjek lupa

Na skupštinu dodju da ko nešto rade

A u glavi broje i trupce i klade

Ima ova bitka i tu stranu drugu

Al što god da napišem vuče me na tugu

Njima dzabe rebalans i poneka cesta

Kako god radili ne mrdaju s mjesta

Teško nama s njima a i njima s nama

Ne brinite narode proce ova drama

Drugi put razmisli stavi prst na čelo

Nema sivo narode, samo crno-bijelo