Glavni problem se deponijom se gura pod tepih: Da li će Banjaluka opet biti zatrpana smećem

21.04.2025. | 07:21

Sjećate li se kako je Banjaluka izgledala prije manje od mjesec dana, kada su ulice bile zatrpane stotinama tona smeća, pa je zbog toga proglašeno vanredno stanje i zakazana vanredna sjednica gradske Skupštine? Šta se od tada promijenilo i prijeti li gradu sličan scenario?

Rat za deponiju, koji je izbio između većinski privatne firme “Čistoća” i gradskog preduzeća “Depot”, nije završen: krajem marta je samo “potpisano primirje”, a obje “zaraćene strane” su se obavezale da će redovno prikupljati i odvoziti otpad iz grada i deponovati ga u Ramićima.

I to bi trebalo da traje sve dok komisija, čije je formiranje najavljeno, ne “iznađe trajno rješenje”. Javnosti nije poznato ni da li je narečena komisija formirana, ni da li se ikad sastala, a i ako se sastane pitanje je šta može da ponudi.

“Čistoća” ima pravosnažnu presudu, po kojoj 280 duluma zemlje u Ramićima, na kojoj se nalazi deponija, njihovo vlasništvo, i oni će, kad tad, tražiti da uđu u posjed.

Direktor “Depota” Ratko Jokić, upozorio je da “u ovoj situaciji”, deponija u Ramićima može raditi samo još kratko vrijeme.

–  Ne možemo praviti novu sanitarnu kasetu na zemlji čiji je vlasnik “Čistoća” – rekao je nedavno Jokić. I tu dolazimo do ključnog problema: bila ona u posjedu “Čistoće” ili “Depota”, deponija u Ramićima je na izmaku. Struka već odavno upozorava na to.

Dušica Pešević, profesorica ekologije na Prirodno matematičkom fakultetu u Banjaluci, koja se godinama bavi problemom deponija u Republici Srpskoj, upozorava da “Depot” zaista ne može postavljati skupu sanitarnu kasetu na zemlji koja je tuđe vlasništvo, jer bit to bilo, kako kaže, “kao da gradite kuću na tuđem placu“.

Ali, to je samo dio problema.

–  Veći dio deponije u Ramićima nije sanitarna deponija: skoro 30 godina je tu odlagan otpad na nesanitaran način – kaže Peševićeva za Srpskainfo.

Na tom “starom” dijelu deponije, koji je veći dio deponijskog prostora u Ramićima, nisu provedene mjere zaštite. Zbog toga su, između ostalog, potoci i rječice u Ramićima i okolini  zagađene deponijskom vodom, koja je 5 do 10 puta zagađenija od fekalnih voda.

Očekuju li nas GUŽVE u saobraćaju? Od sutra manje autobusa na gradskim ulicama zbog proljećnog raspusta
S druge strane, zbog različitog vremena u koje se razlažu kojem se različite vrste miješanog otpada, dolazi do nestabilnosti terena, pa deponijski prostor u Ramićima nije pogodan za podizanje stambenog naselja, ili industrijske zone. Tu u narednim decenijma može biti samo deponija ili beskorisni zagađeni prostor.

A deponija postje “pretijesna. Jedno od mogućih rješenja bi, kako navodi Peševićeva, bilo proširivanje postojeće deponije, ali pitanje je kako je proširiti, kad je već sada nadomak naselja.

Druga opcija bi bila izbor nove lokacije za regionalnu deponiju, na kojoj bi se, kao sada u Ramićima, odlagao otpad iz Banjaluke i još 7 gradova i opština, a za to rješenje se zalaže “Depot”. Ali, to je rješenje na “dugom štapu”.

– Izbor lokacije za deponiju nije posao koji se može završiti za nekoliko dana, pa čak ni mjeseci, jer valja ispitati geološke, biogeografske i druge karakteristike terena, te udaljenost od lokalnih zajednica i isplativost rješenja, kao i imovinsko pravne odnose – ističe Dušica Pešević.