Gorući problem sa kojim se bori “Centar za socijalni rad”: Kako povećati broj hraniteljskih porodica

30.05.2022. | 19:07

Nedovoljan broj hraniteljskih porodica jedan je od gorućih problema sa kojim se bori „Centar za socijalni rad“, a koje su od velikog značaja kako bi mališani, koje su biološki roditelji napustili ili žive u narušenim porodičnim odnosima, dobili novi, siguran dom i osjećali se voljeno.

Rekli su ovo za Srpskainfo iz „Centra za socijalni rad“ Banjaluka i dodali da postoje djeca koja su u podršci njihovog Centra i koja zaslužuju bolji život u srećnijoj porodici nego što su njihove.

– S obzirom na broj zanemarene ili zlostavljane djece sigurno je da je neophodan veći broj hraniteljskih porodica, kako bi, između ostalog, stručni timovi mogli izabrati onu najbolju, u pogledu psiholoških, socijalnih i drugih faktora koji su bitni u procjeni zaštite interesa i prava svakog djeteta – naglašava Jelena Milanović, koordinator za odnose sa javnošću banjalučkog Centra za socijalni rad.

Usvajanje

Kako kaže, postoje psihološki benefiti za hranitelje, u smislu pomaganja i brige o djetetu, ali i novčani, jer za svako lice postoji i novčana naknada.

Ova naknada iznosi 445 KM plus 251 KM naknada za hraniteljski rad.

– Potrebno je da se svi kao društvo dodatno angažujemo na promovisanju hraniteljskih porodica kao najadekvatnijeg oblika zbrinjavanja ugrožene djece. Moramo imati više senzibiliteta za potrebe zaštite naših najmlađih sugrađana i njihovih osnovnih prava – naglasila je ona.

Prema njenim riječima, često zahtjev za hraniteljstvo podnose i supružnici koji nemaju sopstvenu djecu, a zainteresovani su i za usvojenje djeteta.

– Na ovaj način oni dobijaju mogućnost da se brinu o djetetu kroz hraniteljstvo. U radu sa mališanima pokazali su se kao veoma uspješni hranitelji. Nije rijetkost da hranitelji postanu i usvojitelji, kada se zakonom steknu uslovi za usvajanje djece – pojasnila je Milanovićeva.

Porodično okruženje

Dodaje da je iz godine u godinu različit broj podnesenih zahtjeva za usvajanje djece.

– U prva dva mjeseca ove godine podneseno je pet zahtjeva za usvajanje djece. U 2020. godini podneseno je 26 zahtjeva, od čega je realizovano jedno potpuno usvojenje i dva nepotpuna usvojenja, dok su u prošloj godini podnesena 33 zahtjeva za usvojenje, ali nije realizovano nijedno – precizirala je ona.

Kako kaže, zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja u drugu porodicu jedan je od najadekvatnijih vidova zbrinjavanja za ovu populaciju, jer im omogućava da odrastaju u porodičnom okruženju koje će značajno uticati na razvoj njihovih sposobnosti za samostalan život.

Pojašnjava kako je porodica, kao sigurna luka i najvažnija zajednica u životu svakog čovjeka kroz vrijeme pretrpila brojne promjene.

– Kako na ličnom nivou, u smislu podjela rodnih uloga, obaveza i odgovornosti svih članova porodice, ali ona trpi i uticaje sredine i šireg društvenog pa i svjetskog uticaja kojem smo svi izloženi i na koje nisu imuni ni djeca ni roditelji – rekla je Jakovljevićeva.

Savjetovanje

Dodaje da Centar za porodicu pruža uslugu psihoterapijskog savjetovanja partnera, radi unapređenja njihovog odnosa i boljeg kvaliteta zajedničkog života.

Ističe da je razvod braka na ljestvici životnih stresova jedan od najsnažnijih, odmah ispod gubitka, odnosno smrti voljene osobe.

Kako kaže, on predstavlja snažnu životnu krizu koja pogađa sve odrasle, uže i šire članove porodice, a posebno može biti štetna za djecu.

– Blagovremeno psihološko savjetovanje za partnere koji razmišljaju o razvodu braka je takođe mudar izbor. Stručni radnici nude tačne informacije i otvaraju brojna važna pitanja koja se nameću u procesu razvoda braka i nakon njega, a kojih partneri možda u tom času nisu ni svjesni – kazala je Jakovljevićeva.

Dodaje da je veoma važno biti informisan i svjestan sopstevnih snaga i slabosti, mogućnosti, rizika, izazova i rješenja.

– Važno je napomenuti da svi roditelji koji u JU „Centar za socijalni rad“ Banjaluka podnesu zahtjev za pokretanje postupka mirenja, što je preduslov za pokretanje tužbe, ili sporazumnog prijedloga, za razvod braka pred sudom, imaju mogućnost za savjetodavno-terapijski rad u centru za porodicu – precizirala je Marija.

Saradnja

Ističe da je terapijski rad dobrovoljan i traje onoliko dugo dok postoji motivisanost i potreba.

– Naši stručni timovi sarađuju sa stručnim službama osnovnih i srednjih škola, koji po potrebi, upućuju maloljetnike i njihove roditelje u naš centar, radi pružanja psihološke podrške i savjetovanja – kazala je ona.

– Na mjesečnom nivou imamo oko 30 novih zahtjeva, što je značajan broj, kada se uzme u obzir da u većini pokrenutih postupaka postoji visok stepen motivacije za nastavkom terapisjkog rada i procesa koji može da traje više mjeseci, zavisno od potrebe – istakla je Jakovljevićeva.

Centar za porodicu namjenjen je osobama svih uzrasta, profila i svih životnih dobi. Rekla je ovo za Srpskainfo koordinator za odnose sa javnošću JU „Centar za socijalni rad“ Jelena Milanović i dodala da je njihova orjentacija da razviju usluge za osobe treće životne dobi koje takođe mogu da se pružaju u novom prostoru.

– Možemo reći da smo opravdali ideju otvaranja Centra, samim tim što služi svrsi i što je to mjesto gdje se odvijaju mnoge aktivnosti i pružaju usluge  koje su od velikog značaja za rad Centra. Studenti dolaze i posjećuju naš Centar kako bi stekli novo iskustvo i bolje se snašli u budućem radu. Organizujemo i brojne sastanke sa raznim organizacijama – poručila je Milanovićeva.

Planovi

Kako kaže, ovo je tek početak, jer planiraju u svoj rad uvesti još novih aktivnosti. Dodaje da je ovaj Centar nastao iz potrebe da pomogne i poboljša kvalitet života socijalno najranjivijih kategorija građana i unaprede usluge socijalne i porodične zaštite djece i porodice.

– U Centru za porodicu pružaju se usluge predbračnog i bračnog savjetovališta, usluge savjetovalište za djecu i omladinu, potom savjetovalište za žene, program podrške prodici, rad sa zavisnicima, kao i pedagoško-psihološka podrška – pojasnila je ona.

Otkrila je da je jedna od aktivnosti koja im je trenutno u planu da sa partnerskim organizacijama pruže pedagoško-psihološku pomoć roditeljima koji se nađu u nekim teškim životnim situacijama.

Prema njenim riječima, na ovaj način im olakšavaju da prihvate i prebrode životne problema sa kojim se suočavaju.

– Tek smo počeli, biće tu još mnogo aktivnosti koje svakako planiramo realizovati, ali će one dolaziti vremenom i spontano – zaključila je Milanovićeva.