Gospodska sve praznija: Zašto vlasnici butika “bježe” iz centra Banjaluke?

16.02.2022. | 07:40

Da biste platili mjesečnu kiriju za lokal u Gospodskoj ulici u Banjaluci, treba vam 10.000 KM. To je prosječna cijena poslovnih prostora u srcu grada, barem prema podacima agencija za nekretnine, iako je ekipa BL portala, u razgovoru sa radnicima butika u samom centru, došla i do malo drugačijih brojki.

O tim brojkama niko od njih ne bi zvanično, ali su nam rekli da je kirija za velike lokale od po dva-tri sprata dostizala i vrtoglavih 30.000 KM, a u malo manjim i  17.000 maraka.
U agenciji za nekretnine Condo, kažu da cijena, naravno, zavisi od kvadrature i napominju da su poslovni prostori u Gospodskoj ulici uvijek bili “papreno” skupi. Ne bi da spekulišu da li su visoke kirije razlog zatvaranja butika, ali su sigurni da su tržni centri preuzeli igru.
“Centralni dio Banjaluke prebacio se u drugi dio grada, tačnije u tržne centre, doduše, ne sve. Trend praznih lokala primjetan je i u Merkatoru. Svakako i sami vlasnici gledaju gdje će se bolje pozicionirati i ostvariti veću zaradu“, kažu u Condu.

Zbog visoke kirije ili ne, tek iz Gospodske ulice, nakon Manga, uskoro odlazi i prodavnica obuće Bonel, saznaje BL portal, a na njenom mjestu očekuje se Bonatti, u kojem će se moći pazariti donji veš, spavaćice, pidžame, kupaći kostimi.
Pred zatvaranjem je i Women'secret, ali još nema informacija da li će i ko doći u taj lokal, kao ni u lokal iz kojeg je Mango izašao prije nekoliko dana.

Bez mnogo informacija su i u Gradskoj upravi. Na pitanje šta se to dešava sa Gospodskom i šta se može preduzeti da poznati brendovi iz nje ne odlaze, kažu da neke radnje premještaju svoje poslovanje u tržne centre, od kojih je najaktuelnija Delta. Dodaju da trenutno slobodne prostore uzimaju drugi poslovni subjekti, ali ne navode koji.
“Grad, sa svoje strane, svake godine kroz nekoliko linija subvencije, finansijski podržava poslovne subjekte, a program dodjele subvencija predstavlja jednu od mjera podrške preduzetništvu. Subvencije su usmjerene na podršku novim poslovnim aktivnostima –  samozapošljavanju, ženama preduzetnicama, unapređenje poslovnog procesa i konkurentnosti, te novom zapošljavanju kod poslodavca, koje za krajnji ishod treba da ima stvaranje povoljne poslovne klime u našem gradu”, navode iz Gradske uprave.

Na kupovinu u tržnim centrima Banjalučani se sve češće odlučuju, jer je tamo veći i bolji izbor robe. Ipak, neki bi da dobre butike i poznate brendove mogu naći i u centru.
„Zatvara se sve u centru zbog novca, ali voljele bismo da imamo veći izbor i u Gospodskoj. Zato sada češće kupujemo u tržnom centru“, kažu Teodora i Jovana uglas.
Još je nostalgičniji Milorad, koji svaki dan šeta centrom grada.
„Tužno je ovo, nekad je ovdje bilo hiljadu ljudi, a sad jedva pedesetak da prođe. Češće kupujem u tržnim centrima, najviše zbog unuka, ugodnije, toplije ima i parking. Opet, žao mi je što se ovdje sve polako zatvara,“ kaže Milorad.
Osluškujući naš razgovor, dvije malo starije gospođe rekoše u prolazu da za njih u gradu i nema nekog izbora i da tržnim centrima nisu oduševljene. Radije bi malo „ozbiljniji“ butik u centru grada.

Željka Pavlović, BL portal