‘Ludi kamen’ prije punoljetstva u Banjaluci postao istorija

12.11.2022. | 07:40

Nijedan maloljetnički par ove, ali ni prethodne godine, nije izgovorio sudbonosno “da”, a oni koji bi ipak to željeli da učine odgađaju stajanje na ludi kamen zbog procedure koja im se čini komplikovana.

Ovo se može zaključiti na osnovu izvještaja iz matične knjige vjenčanih za područje grada i 15 banjalučkih mjesnih kancelarija. U Odsjeku za građanska stanja, upravne poslove i pravnu pomoć Gradske uprave su za “Glas Srpske” kazali da su maloljetnički brakovi, u pravilu, vrlo rijetki.

– Postoje slučajevi da se maloljetnici raspituju o uslovima za zaključenje braka, ali kada saznaju da prethodno moraju imati odluku suda kojom se dozvoljava brak, uz prethodno pribavljeno mišljenje staratelja, najčešće odustaju zbog procedure koja im se čini komplikovana – kazali su u ovom odsjeku.

Iz Centra za socijalni rad su istakli da su 2020. obradili dva mišljenja za zaključenje maloljetničkog braka, dok je u 2021. i ovoj godini zaprimljen po jedan zahtjev. Međutim, to nije realan pokazatelj situacije jer, kako dodaju, postoje slučajevi kada maloljetnici zasnuju vanbračnu zajednicu, o čemu Centar rijetko ima saznanja. Ističu da ne postoje zvanične evidencije o broju zasnovanih vanbračnih zajedica.

– Iz dosadašnje prakse Centra, najčešći razlog za zaključenje braka bila je trudnoća. Maloljetna lica koja žele da stupe u brak najčešće dolaze iz prigradskih i seoskih sredina, te iz disfunkcionalnih porodica, gdje ima nasilja, alkoholizma i slično – rekli su u Centru.

Psiholog Aleksandar Milić rekao je za “Glas Srpske” da podaci, prema kojima nije bilo maloljetničkih brakova, ohrabruju i govore da imamo bolje efekte u zdravom odrastanju.

– Bez obzira na sve, ne možemo reći da se to neće ponoviti i da su ti brakovi potpuno iskorijenjeni – rekao je Milić.

Objasnio je da su za maloljetnike ulasci u pojedine situacije, poput ranih veza, brakova i začeća, rizični.

– Oni u tim situacijama ne mogu postupiti kao zreli ljudi, jer je ipak riječ o maloljetnicima koji su još neformirane ličnosti i nemaju izgrađene stavove i mišljenja – kazao je Milić dodajući da je neophodna edukacija u školama putem radionica, gdje će se govoriti o zdravom stilu života.

Sociolog Drago Vuković kaže da je to što nije bilo maloljetničkih brakova dobra vijest te ističe da su takvi brakovi, ipak, jednim dijelom dio naših običaja i tradicije.

– Po našim običajima, dijete čim se rodi, već se znalo u koju kuću ide, ali je dobro da više nema maloljetničkih brakova, jer je to nezrela zajednica – rekao je Vuković. Dodao je da je brak kod nas generalno u krizi pa nerijetko i zreli ljudi imaju problem, jer više nema tradicionalnih odnosa koji su karakterisali brak.

– Imamo nove odnose slobode i demokratije, a onda dolazi do krize braka. Ljudi sve kasnije sklapaju brakove, a s druge strane, brzo se razvode i to je pojava modernog vremena – rekao je Vuković.

Trudnoća

Aleksandar Milić kaže da maloljetnice trudnoćom obično budu iznenađene i istraumirane.

– Nisu bili obaviješteni o tome koje su posljedice stupanja u rane seksualne odnose i onda budu u stanju koje je uzrokovano teškom traumom, strahom i nesigurnošću, a sve se to onda odražava na socijalno povlačenje – rekao je Milić.