Mjesta za smeće u Ramićima ima do juna 2023.
29.10.2022. | 07:38Preduzeća “Dep-ot” i “Čistoća” trebalo bi da naredne sedmice sjednu za pregovarački sto sa predstavnicima Gradske uprave, kako bi se što prije riješio problem koji se tiče regionalne deponije u Ramićima.
Potvrdio je ovo za “Glas Srpske” gradski menadžer Bojan Kresojević te naglasio da je neophodno naći zadovoljavajuće rješenje za sve strane.
– U ponedjeljak je zakazan sastanak predstavnika grada i preduzeća “Čistoća” i “Dep-ot”. Ovaj veliki problem zahtijeva vrijeme da se riješi, ali idemo u tom pravcu – kaže Kresojević.
Istovremeno sa informacijom da je “Dep-ot” izbrisan kao nosilac prava vlasništva nad regionalnom deponijom u Ramićima, javnost je šokirala informacija da su rezervoari za deponovanje pri kraju i da mjesta ima najkasnije do juna 2023. godine. Ove informacije iznesene su na sjednici Skupštine grada, na kojoj je razmatrana informacija da je Republička uprava za geodetsko i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) izbrisala “Dep-ot” iz evidencije kao vlasnika deponije. Deponija je uknjižena na “Čistoću”, mada još traju postupci pred Vrhovnim sudom Republike Srpske i Okružnim sudom Banjaluka.
Tehnički direktor “Dep-ota” Milenko Jaćimović kazao je za “Glas Srpske” da se na deponiji u Ramićima dnevno odlaže 360 tona otpada.
– Ne možemo da proširujemo kapacitete, jer ne smijemo ući u investiciju dok god se zemljište vodi na “Čistoći”. Odbornicima smo predočili razmjere problema te da je nakon upisa vlasništva na “Čistoću” došlo do ogromnog problema. U svim varijantama može doći do blokade, jer kapaciteta ima još do juna iduće godine – rekao je Jaćimović. Kaže da će, ako se ne nađe rješenje, biti primorani da tuže grad sa odštetnim zahtjevom od 25 miliona KM.
– Kad bi, hipotetički, “Čistoća” danas preuzela lokaciju deponije trebalo bi im nekoliko godina da krenu u ovu aktivnost. Vidjećemo šta se može učiniti. Da li će to biti neka zamjena ili ustupci u vidu neke parcele, vidjećemo. Proces se mora odblokirati zbog dobrobiti građana – kazao je Jaćimović.
Predsjednik Upravnog odbora “Čistoće” Nemanja Bilanović rekao je za “Glas Srpske” da u ovom procesu najviše trpi “Čistoća”. Prema njegovim riječima, u posljednjih 20 godina platili su više od 20 miliona KM za deponovanje smeća na zemljištu koje im i pripada.
– “Čistoća” je 1970. izgradila deponiju kojom je upravljala do 2002. godine dok nije izuzeta od strane grada. To se pokazalo nezakonitim te je “Čistoća” dobila konačno rješenje nakon devet godina spora i uknjižena je kao vlasnik. Nadamo se da ćemo u ponedjeljak naći kompromis – rekao je Bilanović, dodajući da nijedna strana ne pomišlja da se prekine osnovna djelatnost.
Druge opštine
Milenko Jaćimović naglašava da ovo nije problem samo za Banjaluku, nego i za okolne lokalne zajednice.
– Grad Banjaluka i okolne opštine odlažu na sanitarnoj deponiji, a kapaciteti su pri kraju. Godišnje se odlaže oko 131.000 tona smeća – kaže Jaćimović.