Muke vozača u Banjaluci: Gužve su svakodnevne, a broj vozila se konstantno povećava

03.09.2021. | 20:13

Pomjeranje mic po mic, izduvni gasovi, nervozni zvukovi sirene, tako izgleda uobičajena vožnja u Banjaluci.

Nekada su ovako velika zagušenja u saobraćaju bila rezervisana za “špic”, ali danas to više nije pravilo. I ne treba da čudi, jer je za samo pet godina broj registrovanih vozila u gradu povećan za više od 15.000.

U vrijeme godišnjih odmora grad malo opustoši, manje je vozila na ulicama, ali dolaskom jeseni, početkom škole i posla, situacija se mijenja. Na prilazima gradu su velike gužve, a svi koji su dio saobraćaja moraju da računaju na čekanje na svakom semaforu i raskrsnici. Još ako u nekom momentu semafor ne radi, dogodi se saobraćajna nezgoda na putu ili putari farbaju signalizaciju, čekanje je neizbježno.

Uvećanje

Prethodne godine u najvećem gradu Srpske bilo je registrovano čak 78.996 vozila. Pet godina ranije, odnosno 2015. godine, ulicama Banjaluke vozilo se 63.681 registrovano vozilo. Računica je prosta; za samo pet godina broj vozila uvećan je za 15.315 vozila ili za 24 odsto. Prije godine korone, odnosno 2019, na području Banjaluke bilo je registrovano 76.697 vozila.

Svakako treba uzeti u obzir da Banjalukom svakodnevno voze i oni koji ovdje ne žive, ali u grad dolaze zbog posla, ljekara, fakulteta. Proteklih godina završeno je nekoliko važnih saobraćajnica, grad je dobio nekoliko kružnih tokova, ali ovoliki broj vozila infrastruktura teško da može podnijeti, upozorava struka.

“Ima jedno pravilo – što date više prostora automobilima, njih je sve više. Njih treba nekako ‘istjerati’ iz centra, ali se mora obezbijediti da grad funkcioniše. Jer neko mora doći na posao, neko do svog stana automobilom”, ističe Milija Radović, zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS.

Navodi primer Ljubljane koja, kako kaže, ne pravi pravi velike parkinge u centru grada, već po obodima grada, odakle se za 20,30 minuta pješke može doći do grada, a da se ne koristi automobil.

Alternativni prevoz

Prije nekoliko mjeseci iz Gradske uprave je najavljeno kako Banjaluku u narednom periodu očekuju izvjesne promjene, poput izmjena tarifnih zona na pojedinim parkinzima, te ukidanje parkinga na pojedinim lokacijama u užem gradskom jezgru. Tim izmjenama, kako je rečeno, gradska administracija želi da ispuni dva cilja: smanjenje saobraćajnih gužvi u centru grada, te da građane preorjentišu na korištenje alternativnih vidova prevoza, kao što su bicikli ili gradski autobuski prevoz.

“Gledaćemo da ukidanjem pojedinih parking lokacija gradimo zamjenske. Cilj je da napravimo punktove na kojima se može parkirati, a koji su udaljeni od određenih zona na možda kilometar pješačenja. Moramo centar grada vratiti pješacima”, rekao je tada gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Grad je ranije uradio određene planske dokumente u oblasti saobraćaja. Ti planovi, kako je rekao Radović, podrazumijevaju opredjeljenje grada da u narednom periodu favorizuje nemotorizovani saobraćaj, da se u većoj mjeri zadovoljavaju potreba pješaka i biciklista, te veće korišćenje gradskog prevoza. Ipak, prema njegovim riječima, mana jedne od studija je što nije urađena procjena, odnosno brojanje saobraćaja i na koji način su građani najćešće mobilni.

“Ne smije se dozvoliti da Banjaluku zagušimo vozilima i zagadimo izduvnim gasovima. Najviše prostora u gradu pokrivaju vozila, najviše javnih površina je za te potrebe. Bojim se da idemo u pravcu da povećavamo potrebu za sve većim brojem vozila u strogom centru grada. Jer kad napravite zgradu ili tržni centar, logično je da ćemo imati veliki broj vozila. Gušićemo se u izduvnim gasovima i gužvama ako se ovako nastavi graditi”, upozorava Radović, piše Srpskainfo.

Nagrada za mobilnost

Banjaluka je prije tri godine dobila nagradu za unapređenje urbane mobilnosti. Tada je prepoznata kao grad koji je u veoma kratkom periodu proveo niz različitih mjera u cilju promovisanja urbane mobilnosti. Tako danas u Banjaluci povoljno možete da iznajmite bicikl, a glavna ulica nekoliko vikenda tokom ljeta bude pretvorena u pješačku zonu sa različitim sadržajima, uglavnom za mališane.