Na drva, pelet ili struju?: Koje je grijanje isplativije za Banjalučane?

12.06.2024. | 07:04

Pelet nije skup, kao što je bio prošle zime, ali se ipak slabo prodaje. Čini se da je struja jeftnija od drugih opcija, ali električni radijatori nisu uvijek pouzdani i bezbjedni. Za one koji mogu birati toplana je ipak najbolja opcija, ali i tu može biti problema.

Banjalučani koji žive na periferiji uglavnom se drže dobrih starih drva. Bilo da u kućama imaju šporete, kamine, centralno, ili “narodno” grijanje, pravi domaćini već uveliko naručuju ogrev.

Mada se tržište još koleba, sve su prilike da drva neće biti skuplja u odnosu na prošlu sezonu.

Kako saznajemo u Šumskom gazdinstvu Banjaluka, drva preko “šumarije” koštaju koliko i lani, a to znači 105 KM po kubiku. Iz sedam kubika se može dobiti 10 prostornih metara drveta, što znači da, nabavka drva na ovaj način košta 73, 7 KM po metru, a uz to valja platiti i prevoz.

-Mi obezbjeđujemo ogrev i za škole na području grada i za ratne vojne invalide i za stanovništvo Banjaluke, i imamo, što bi se trgovačkim riječnikom reklo, svoje stalne mušterije, sugrađane koji godinama nabavljaju ogrev kod nas – kaže direktor Šumskog gazdinstva Mladen Talijan.

Prednost nabavke drva na ovakav način jeste garantovan kvalitet, bez zakidanja na količini. Problem je, za mnoge, da već sada valja “uhavatiti red” i naručiti drva.

I privatni dobavljači kao i lani, drva prodaju drva cijeni po od 95 do 100 KM po metru, s tim da je u ovu cijenu uračunat i prevoz.

-Treba biti oprezan sa njima, znaju dovesti 8 metara a naplatiti 10, a znaju i u jesen, kad se zima približi, povećati cijene – kaže penzioner iz Derviša, koji ima dugogodišnje iskustvo u nabavci drva za ogrev.

Njegov komšija i vršnjak se prošle godine “prebacio” na pelet, jer mu je dosadilo da loži vatru u kotlovnici, ali se, kaže, pokajao kada su cijene peleta počele divljati.

Zato je obezbijedio i rezervnu varijantu: kamin na drva.

-Drva imam od prošle godine, kupiću još malo, a pelet sa nabavio prije neki dan. Uhavatio sam priliku dok je jeftin – kaže naš sagovornik.

A pelet je zaista jeftin, prioizvođači bi rekli jeftiniji nego ikad.

Dvije tople zime zaredom i visoke cijene ovog energenta u prethodnim godinama uticale su na stanovništvo, da pređu na neke druge vidove grijanja, poput toplotnih pumpi i klima uređaja, zbog čega je cijena peleta ovih dana dostigla minimum: ovaj energent se prodaje za 350 do 450 maraka po toni.

Tople zime su uticale i na to da neki Banjalučani, koji žive u zgradama priključenim na toplanu, razmišljaju da se odjave sa daljnskog grijanja.

U preduzeću “Eko Toplane” tvrde da treba dobro razmisliti koliko je grijanje na struju zaista isplativo i bezbjedno. Kako navode, oni koji se isključuju sa grijanja, moraju imati na umu da na taj način utiči na kvalitet zagrijavanja u cijeloj zgradi.

– Važno je i imati u vidu da stambene zgrade koje koriste sistem daljinskog grijanja nisu elektroenergetski projektovane, odnosno nisu tehnički predviđene za grijanje korištenjem električne energije, pa bi prelazak stanova unutar jedne zgrade, na grijanje na struju značilo i opasnost od požara, što se već dešavalo tokom prethodnih godina – kažu u “Eko Toplanama”

“Eko toplane” Banjaluka trenutno imaju 20.365 korisnika, što znači da se više od 60.000 Banjalučana grije na ovaj način. Kada se uzmu u obzir aktuelne cijene, grijanje stana od 60 kvadrata košta oko 1.400 KM godišnje, prenosi Srpskainfo.

Kolika će biti cijena gradskog grijanja iduće zime, još se ne zna. Lani je prijanje poskupilo za 23 odsto, a poskupljenje bi bilo i veće da nije bilo subvencija iz gradske kase.

-Usljed rasta cijena energenata za proizvodnju toplotne energije, Grad Banjaluka se odlučio da ne ide na odobrenje povećanja cijene toplotne energije prema korisnicima, nego je tu razliku do ekonomske cijene uplatio Eko toplanama u vidu subvencije od dva miliona KM – kažu u “Eko Toplanama”.

I korekcija cijena i subvencije i grantovi iz grada neophodni su prvenstveno zbog znatno povećanih troškova održavanja distributivne mreže, koje Eko toplane nisu u mogućnosti samostalno da snose.

– Važno je imati u vidu činjenicu da je u pitanju mreža koja datira sa početka sedamdesetih godina prošlog vijeka i da određene dionice tokom proteklih pola vijeka, koliko je mreža stara, nisu nikada rekonstruisane, sanirane ni mijenjane, što rezultira sve češćim kvarovima i havarijama na mreži tokom sezone grijanja – navode u “Eko Toplanama”.

Ipak, mnogi ističu da je grijanje “preko toplane”, uprkos svemu, najkomfornija, ali i ekološki najprihvatljivija varijanta.

Naime, od 2018. godine, kada su osnovane “Eko Toplane”, Banjaluka je napustila grijanje na muzut, i nova toplana koristi isključivo drvnu sječku, koju obezbeđuje Šumsko gazdinstvo Banjaluka.