Oštre kritike inicijative u Banjaluci: Neradna nedjelja ili za sve ili ni za koga

01.06.2022. | 08:15

Nastojanja gradske vlasti u Banjaluci da za dio djelatnosti uvede narednu nedjelju i dalje nailazi na oštre kritike u javnosti, koja se pita zašto bi neke radnje drugog dana vikenda bile zatvorene, a ostalim bi bilo dopušteno da rade.

Zamisao da, recimo, trgovci taj dan budu sa svojim porodicama, nameće pitanje zašto se uporno govori samo o njima i zbog čega to ne bi bilo omogućeno i drugim branšama, poput konobara, kuvara, zaposlenih na benzinskim pumpama, novinara itd. Ovdje je, ističu naši sagovornici, riječ o diskriminaciji.

Drugo pitanje koje se postavlja jeste – ako bi radnici i njihovi poslodavci dogovorili da je nedjelja radna, ko ima pravo da im to uskrati.

Još jedno otvoreno pitanje su ekonomski efekti ovakve odluke u gradu koji, između ostalog, nastoji privući što više turista, koji dolaze najviše vikendom.

“Ovdje je prije svega u pitanju legitimitet inicijative. Ko i u čije ime pokreće pitanje rada nedjeljom? Pitanje je da li je iko pitao trgovce da li žele i koliko njih je izrazilo želju da ne radi. Da li znamo koliko trgovaca radi nedjeljom? Da li su nepoznati inicijatori ove teme pitali trgovce o potencijalnom gubitku posla njih samih ili njihovih kolega, jer je izvjesno da će biti smanjen broj radnika između 10 i 15 odsto”, kaže Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Drugo pitanje je, dodaje on, zbog čega trgovci ne treba da rade nedeljom, a recimo, novinari, konobari, medicinari, kuvari ili pekari moraju.

“Tu vjerovatno dolazimo i do diskriminacije radnika po osnovu radnog vremena. Mislim da kao društvo moramo voditi dijalog o rješenjima, a ne radikalnim odlukama stvarati i produbljavati konflikt. Potencijalno rješenje za ovo pitanje može biti formiranje berze rada nedjeljom, kada bi, recimo, mogli neke poslove raditi omladina, studenti i nezaposlena lica, dok bi trgovci koji imaju porodice mogli izabrati varijantu da ne rade nedjeljom. Mišljenja sam da bi sve ove odluke mogle imati kratkoročan karakter i da će u značajnom segmentu izazvati nezadovoljstvo građana jer će biti u suprotnosti s njihovim određenim navikama”, kaže Aćić.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske, ističe da će zbog ovakve odluke biti više posljedica nego koristi.

Dodao je da bi stvari trebalo da budu postavljene tako da onaj ko ne želi da radi, ne mora, ali onima koji žele to treba biti dozvoljeno. Napominje da u grad na Vrbasu dolazi puno turista, te da nije dobra ideja da se nedjeljom ne radi.

“Oni koji žele da rade, zašto ih opstruisati? Na kraju krajeva, ko radi nedjeljom mora imati više zaposlenih. Ne znači da, ako radnik radi nedjeljom, neće imati neki drugi slobodan dan. Na kraju krajeva, ako je nedjeljom grad pust, neće biti ni turista. Šta biste radili u Beogradu, Parizu, Londonu ako ništa ne radi”, kaže Bratić za “Nezavisne novine“.

Rada Amidžić, predsjednica Farmaceutskog društva RS, ističe da većina apoteka trenutno radi nedjeljom, te smatra da bi svima trebalo da budu dostupni lijekovi, jer bi bilo nepraktično da neko čije dijete ima temperaturu iz drugog dijela grada ide u centar, što bi stvorilo velike gužve i čekanja, s tim što, dodaje, ipak nema potrebe da sve apoteke rade taj dan.

Lazo Šešić, jedan od poznatijih mesara u Banjaluci, kaže da, ako se nedjeljom neće raditi, to treba da važi za sve, izuzev ugostitelja, što je, tvrdi, specifična djelatnost. A ako neko, po njegovim riječima, ipak želi da radi nedjeljom, to bi mu i dozvolio.

“Nedavno sam bio u Bijeljini, gdje je neradna nedjelja. U tom gradu kažu da mnogi odlaze u Zvornik i druge gradove, a Bijeljina osjeti na prometu”, kaže Šešić.

Potvrđuje to i Slavica Marković, direktorica Područne privredne komore Bijeljina, koja ističe da se uvođenje neradne nedjelje odrazilo na smanjen promet u ovom gradu, a kupci im odlaze u Orašje, Tuzlu itd.

“Mislim da je više štete nego koristi. Naravno, korist je za te radnike. Ali, imate ljude koji rade u kladionicama, kafićima, benzinskim pumpama. Oni rade nedjeljom i u tom smislu tu govorimo o diskriminaciji tih zaposlenih”, navela je Markovićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

S druge strane, Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, istakao je da će na narednom sastanku Kolegijuma u Skupštinu uputiti Odluku o neradnoj nedjelji za radnike u trgovinama. Kako kaže, razmatrali su i način rada pekara.

“Odlučili smo da će pekare i cvjećare imati mogućnost da rade u prvoj polovini dana, do 12-13 časova”, dodao je Stanivuković.

Ističe da je otvoren i za druga pitanja, te da i novinari mogu otvoriti pitanje o neradnoj nedjelji i tražiti podršku od njega, koju će, kako kaže, pružiti.

“Ipak, potreban je konsenzus šire zajednice, republičkih institucija i treba nam za to vremena. Vidite koliko je trebalo vremena samo za ovakvu odluku. Kada pričamo o benzinskim pumpama, izazov je jer se one često nalaze uz tranzit, te je nedjelja za poljoprivrednike i razmjenu robe veoma važna, i smatramo da je takva odluka ispravna. Dodali smo i to da radnik na pumpi može da proda sok, žvaku i bilo šta drugo”, rekao je Stanivuković.

Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, smatra da neradna nedjelja  ima pozitivne i manje pozitivne strane.

“Mislim da nije urađena detaljna analiza. Ima pozitivnih strana, jer je lijepo čuti da će ljudi imati slobodnu nedjelju, dok s druge strane ima velikih mana. Možemo očekivati da u marketima gdje je zaposleno 14 ljudi, a ukoliko nedjelja bude neradna, neće biti potrebe za tolikim brojem, a biće dovoljno 12 ljudi”, istakao je Ilić.

Kako kaže,  tek juče je dobio materijal, tako da će se detaljno uputiti o svemu.

“Mislim da ću iskoristiti priliku da razgovaram s kolegama iz Bijeljine, koji su ovu odluku usvojili prije nekoliko mjeseci”, rekao je Ilić.