Otkriveni detalji iz srednjovjekovnog perioda: Istorija Banjaluke za koju nismo znali VIDEO
02.02.2024. | 21:21Bunar, bezistan i ostaci kaldrme otkriveni su nedavno na lokaciji budućeg parka u blizini novog kružnog toka u Banjaluci.
Najznačajnije otkriće je upravo bunar koji je dao novo svjetlo na istoriju ovog grada jer prema prvim procjenama, potiče iz srednjovjekovnog perioda.
Banjaluka svoje ime nosi već 530 godina. Prvi put pominje se 6. februara 1494. godine. Najstariji dokazi o postojanju naseobine na prostoru tvrđave Kastel, datiraju još iz srednjeg paleolita. Strateški važna tvrđava za Rimljane, Osmanlije i Austrougare. Kastel je simobl grada, spomenik kulture i čuvar prošlog vremena. Izgled koji je nama poznat dobio je za vrijeme vladavine Osmanlija, građen na rimskim temeljima, piše UNA.
U neposrednoj blizini nalazi se džamija Ferhadija a koju je zajedno sa jos 216 spomenika podigao Ferhat paša Sokolović. Sredinom 19. vijeka ovdje je postojao bezistan ili tržnica. O tome svjedoče ove fotografije.
”Ono što znamo definitivno vrlo buran i bogat život je tu bio. Najstarije fotografije to potvrđuju, da su bili grozodvi zgrada i kuća. Nažalost, dobar dio tih objekata je stradao u savezničkom bombardovanju u Drugom svjetskom ratu da je ovaj prostor ostao nekako čist. Mi ga danas vidimo kao manje-više čist, a stare fotografije pokazuju obrnuto da je tu bio vrlo, vrlo intenzivan trgovački život”, rekao je profesor istorije Zoran Pejašinović.
Stotinama godina kasnije na lokaciji unutar novog kružnog toka, a koji je donedavno bio prikriven zelenom površinom iskopan je bunar, ostaci bezistana i kaldrme. Sve ovo daje novo svjetlo na dio istorije koji je nedostajao.
”Nakon analiza koje će se uraditi u Muzeju Republike Srpske i laboratorijama imaćemo tačne podatke. Za sada je prerano da pričamo o tome”, navodi muzejski savjetnik arheolog Ivana Pandžić.
Profesor Pejašinović kaže da nedostaje jedna karika u istoriji Banjaluke, a to je srednjovijekovna, od petog do 15. vijeka.
“Nadam se da će ova istorijska i arheološka istraživanja, taj bunar i nastavak istraživanja pokazati da je postojao život i u tom srednjovijekonom periodu”, dodaje Pejašinović.
Da li je sam bunar dio možda nekog mnogo većeg otkrića, arheolozi i na to imaju odgovor.
”Sam bunar koji je pronađen je postavio razna pitanja istraživačima zašto je bunar tu? Tu su i Crkvena i Vrbas, znači imamo vodu u blizni. Koja je bila potreba za bunarom, može biti jedina ta da je negdje bio bedem koji u slučaju isključivanja opsade da ljudi unutar bedema ne mogu izaći po vodu, imaju dostupnu vodu. Gdje je taj bedem, možda nam neki narodni period to i odgovori u daljim nekim istraživanjima’, ističe Ivana Pandžić. ‘
Koliko dugo je Banjaluka naseljana, podatak je koji zvuči fascinantno. Dokazano je da je bila naseljena u periodu od 25 do 30.000 godina prije nove ere. I za kraj, možda niste znali tzv. ćošak ili krak Kastela do danas nije otkriven, a prema ranijim istraživanjima i tvrdnjama, pretpostavlja se da bi se taj ćošak mogao nalaziti na lokaciji budućeg parka.
