Poluprazna Gospodska na koju smo navikli: Šta ćemo sa zapuštenim izlozima u centru Banjaluke?
02.07.2022. | 07:36Voljela bih da u Gospodskoj ulici nema nijednog zatvorenog butika, a ne da ih je ovoliko. Ali, kad već jesu, bilo bi lijepo da se stavi nešto na ova gola stakla, malo živosti, jer Banjaluka je uvijek bila takva, pa neka takva i ostane. Tako Banjalučanka Mirjana Gajić, koju srećemo u šetnji centrom grada, za BL portal komentariše već mjesecima prazne, zapuštene i prilično prljave izloge koji „krase“ popularnu ulicu.
Neki drugi prolaznici samo odmahuju rukom, priznajući da su na ovakvu Gospodsku već navikli. Ipak, struka kaže da nekoliko praznih radnji, sad već načičkanih jedne do drugih, koje poduže vrijeme čekaju zakupca, jasno pokazuju da ulica u smislu trgovine i prometa odumire. Bez sumnje, trgovina se izmješta u tržne centre dalje od centra grada, od Merkatora, Emporiuma do Delte, ali turistički radnici naglašavaju da je potrebno održati elitnost glavnih centralnih lokacija kako posjetioci i turisti ne bi stekli utisak krize.
Jedno od rješenja je pronalazak potpuno nove aktivnosti čije poslovanje bi se preselilo u Gospodsku, tačnije, ulicu Veselina Masleše, poput, recimo, IT sektora. U tom slučaju bi se, možda, pokrenule i neke druge aktivnosti, pa bi se vratili i trgovci. Ipak, struka priznaje da su takve aktivnosti dio “ciklusa obnove” koji može dugo da traje.
Upravo zbog tog trajanja, a s obzirom na to kako danas izlozi izgledaju, trebalo bi naći neka brža i efikasnija rješenja. Primjera radi, ukrasiti prazne izloge, kako se spolja ne bi mogao vidjeti nered i zapuštenost prostora.
Međutim, u odgovoru za BL portal, iz Gradske uprave kažu da nemaju nadležnost da od vlasnika lokala traže da ih oni urede i da, recimo, na prazna i zamazana stakla postave ukrasne trake ili folije. Kako kažu, Grad može da reaguje samo u slučaju nakupljanja otpada.
„Ukoliko bi se dešavalo da se u prostorima skuplja smeće ili da postoji druga vrsta poblema, tada bi u okviru svojih nadležnosti postupalo Odjeljenje za inspekcijske poslove i komunalnu policiju“, objasnili su iz Gradske uprave i napomenuli da u lokalu u kojem je nekad bio Mango traju radovi na preuređenju, ali da, kako kažu, nije poznato u koje namjene.
Da u slučaju Gospodske, tačnije, ulica i prostora koji su zbog svoje pozicije posebno važni svakom gradu, nije sve tako crno-bijelo, tvrdi banjalučki advokat, Aleksandar Jokić. Ukoliko već lokali nisu u funkciji, trebalo bi da Grad sa njihovim vlasnicima dogovori kako oni treba da izgledaju dok se traži novi zakupac.
Jokić objašnjava da je Gradu ostavljena zakonska mogućnost da utiče na izgled objekata i lokala u strogom centru, da propiše izgled šetališta i da unifikuje minimalne standarde za izglede izloga.
„Iz oblasti nadležnosti Grada moguće je odrediti kako će određeni prostori izgledati, naročito sada kada se čeka novi Urbanistički plan. Banjaluka je krenula ka tome da se uredi centralni dio grada. Za sve to postoje adekvatni zakonski okviri, tako da je sada samo pitanje Gradske uprave i Skupšitne Grada da nađu način na koji će se to iskomunicirati sa vlasnicima prostora”, objašnjava Jokić.
Ako je za utjehu, bračni par iz Slovenije kojeg je ekipa BL portala susrela baš u Gospodskoj, kaže da je i kod njih slična situacija. Trgovina se, kažu, seli na periferije.
,,Često dolazimo na produžen vikend. Banjaluka je divna, prijatna, a opet tako opuštenija od Slovenije i, naravno, jeftinija. Primijetili smo još prošle godine da se neki lokali u centru zatvoreni, ali tako je i kod nas. Sve se seli u tržne centre, a izlozi u gradovima Slovenije su prazni, mrtvi i niko ništa ne radi povodom toga“, pričaju uglas Vanja i Robert Erhatić.
Erhatići su žurili da prije odlaska završe neki posao, pa nisu ispričali jesu li ti prazni izlozi po Sloveniji isto ovako zapušteni kao u Banjaluci.
Šta kažu arhitekte?
Slične probleme imaju i mnogo razvijeniji gradovi Evrope i svijeta i Banjaluka nije izolovan slučaj, saglasne su i profesori sa banjalučkog Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta. Prazni izlozi u centru grada posljedica su složenih društveno-ekonomskih transformacija u novom milenijumu i faze u kojoj se nalazimo, a u kojoj se težište razmjene dobara prebacuje na tržne centre. Ipak, struka upozorava da to nije sve – razvoj i sve šira primjena modela e-trgovine koji je kod nas tek u povojima, može da proizvede i mnogo radikalnije štete u prostoru od ovih koje trenutno vidimo u centru grada, smatraju arhitekte Tijana Vujičić i Lazo Kevac. Sa druge strane, problem izgleda praznih izloga može se riješiti.
“Bezbroj je načina na koje se može riješiti pitanje neadekvatno tretiranih izloga unutar praznih poslovnih prostora. Možda su prazni izlozi u središtu grada, koji je administrativni i turistički centar Republike Srpske, upravo platforma za prezentaciju naših turističkih potencijala. Činjenica je da oni trenutno nisu dobar reprezent grada i da bi organi uprave mogli u skladu sa svojim nadležnostima da preduzmu određene mjere kako bi se ovaj problem riješio, a na vlasnicima nekretnina je da postupe prema njihovim uputstvima”, ističu Vujičić i Kevac za BL portal.
Srđan Banović, BL portal
