Prepušteni zubu vremena: Tri decenije bez ulaganja u banjalučka skloništa

Napomenuli su da je ostalim javnim skloništima izmijenjena prvobitna namjena.

“U njima su uglavnom smještena različita sportska i kulturna društva, a njih koriste organi, ustanove, organizacije, udruženja i drugi subjekti koji uz obavljanje registrovanih djelatnosti redovno održavaju prostor u stanju uslovnosti za korišćenje”, kazali su iz odsjeka.

Između ostalog, kako su pojasnili, objekti ovog tipa koriste se za potrebe smještaja arhive Gradske uprave i biblioteke, te se daju u zakup pod posebnim uslovima sportskim i drugim udruženjima značajnim za grad.

Pojasnili su da tokom proteklih godina nije bilo ulaganja, prenosi GlasSrpske.

“Neka od ovih skloništa su u veoma lošem stanju, što dodatno otežava iskorišćavanje njihovog potencijala i kapacitete”, kazali su iz odsjeka.

Napomenuli su da se u narednom periodu mogu očekivati veće investicije u održavanje pomenutih  objekata.

“U planu je da se realizuju projekti na osnovu kojih će se utvrditi gdje je potrebno saniranje ili neka druga ulaganja”, kazali su iz Gradske uprave.

Banjalučanka Mira Bašić smatra da bi sva skloništa trebalo urediti i dovesti u upotrebljivo stanje.

“Mislim da bi javna skloništa trebalo pripremiti za “ne daj bože”, a svakako bi njihov potencijal trebalo iskoristiti za nešto korisno. Šteta je da one prostorije koje se ne koriste ne daju nekom od mnogobrojnih udruženja kojima bi bile od velike koristi”, kazala je Bašićeva.

Vlasništvo firmi

Pored javnih skloništa kojima upravlja grad, kako su rekli iz Odsjeka za civilnu zaštitu, postoje i drugi ovakvi objekti koji su u vlasništvu pojedinih preduzeća.

“Za njih ne postoje pouzdane informacije u kakvom su stanju”, kažu iz odsjeka.