Radojičić: Banjaluka moderan i dinamičan grad koji se gradi i suočava sa izazovima savremenog doba

22.04.2019. | 22:56

Proslavljeni rukometaš Abas Arslanagić i poznati književnik i prevodilac Kolja Mićević, ovogodišnji su dobitnici najvećeg gradskog priznanja – Ključa grada sa „Poveljom počasni građanin grada Banjaluka“. Njima su ova priznanja uručena na večerašnjoj svečanoj akademiji u Banskom dvoru, koja je organizovana povodom obilježavanja 22. aprila – Dana grada i dana oslobođenja od fašizma u Drugom svjetskom ratu.

Domaćini večerašnje akademije bili su gradonačelnik Igor Radojičić i predsjednik Skupština grada Banjaluke Zoran Talić.

U pozdravnom govoru, Radojičić je naglasio da je Banjaluka uvijek i iznova ponosna na antifašističku tradiciju, sjećajući se poginulih boraca za slobodu, ali i nevinih civilnih žrtava koje je donio Drugi svjetski rat. On je dodao da će od ove godine, Banjaluka slaviti i 21. novembar kao novi gradski praznik, u znak sjećanja na dan oslobođenja u Prvom svjetskom ratu.

Radojičić je istakao da je Banjaluka danas moderan i dinamičan grad koji se gradi i suočava sa izazovima savremenog doba. On je poručio da se veliki poslovi mogu realno sagledati tek sa određene vremenske distance, očišćeni od dnevne politike. Tek danas, kako je rekao, vidimo koliki je značaj onoga što je u našem gradu urađeno u vrijeme bana Milosavljevića, tridesetih godina prošlog vijeka.

– Ciljevi su nam visoki, a to je stvarna urbana transformacija Banjaluke. Imamo viziju „pametnog“ i „zelenog“ grada, sa razvijenim školstvom, kulturom, sportom, zdravstvom i mladim ljudima. U pripremi su tri međunarodna konkursa za ljepši grad – za idejna rješenja novog gradskog mosta koji će biti građen kod Kastela, zatim za konferencijsku dvoranu i transformaciju urbanog jezgra grada. Mnogo smo ulagali u saobraćajnu i vodovodnu infrastrukturu, a naše mališane je obradovalo 21 novo dječije igralište, koja smo sagradili uz pomoć društveno odgovornih kompanija. Želimo da premostimo Vrbas na četiri mjesta u roku od pet godina. Pomoć republičkih institucija je velika, od završetka i objedinjavanja Kliničkog centra, preko izgradnje autoputa do obnove Banskog dvora – naveo je, između ostalog, u svom govoru prvi čovjek Banjaluke.

Opasnost da više od 20.000 potrošača ostane bez grijanja, prevaziđena je u samo u samo jednoj godini, i to gradnjom nove toplane sa inovativnim rješenjima.

– U prvoj grijnoj sezoni nove toplane, obezbijeđen je cjelodnevno grijanje, sa manjim aerozagađenjem, te finansijskim efektom koji je stalni kumulativni gubitak od deset miliona KM na godišnjem nivou, pretvorio u pozitivan rezultat i razmišljanje o raspodjeli dobiti – rekao je Radojičić.

Govoreći o smrti mladića Davida Dragičevića, gradonačalnik je naglasio da je ovaj događaj duboko uzmenirio i podijelio društvo.

– Ta smrt je iznjedrila godinu od nemira sa mnogo otvorenih pitanja. Još čekamo odgovore, a grad mora da živi bezbjedno i slobodno, da se u njemu može i slaviti i protestvovati, da se poštuju zakon i pravda, a sve to je umijeće balansa života u velikoj zajednici. Grad čine ljudi, i trebamo mnogo više Banjaluke ljudskog lica, grada uključenih građana, interakcije i uzajamne brige – poručio je Radojičić.

Večerašnjoj akademiji prisustvovali su predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, te visoki zvaničnici Republike Srpske, BiH i Grada Banjauka, predstavnici diplomatskog kora, te delegacije iz 15 prijateljskih gradova.

Nagrade povodom Dana grada

„Zlatni grb Grada“ dobili su generalni direktor kompanije M:tel Marko Lopičić za postignute vrhunske rezultate i uspjehe u oblasti privrede, iskazanu humanost i doprinos razvoju grada; generalni konzul Srbije u Banjoj Luci Vladimir Nikolić za izuzetan doprinos u razvoju grada; direkotor kompnaije „Tropik“ Bojan Risović za vrhunske rezultate i uspjehe u oblasti privrede i dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci prof. dr Ranko Škrbić za izuzetan doprinos u oblasti obrazovanja i nauke.

Dobitnici ovogodišnje plakete Grada su: Biserka Kolevska, za izuzetna ostvarenja u oblasti kulture i doprinos u razvoju pozorišne umjetnosti; Kolo srpskih sestara, za izuzetno humana djela; Humanitarna organizacija Lučijano Lama sa Sicilije, kao vid priznanja za izuzetno humana djela i rad na razvijanju kulture dijaloga; Boris Vrhovac, za izuzetno humana djela; Javna ustanova Dom za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja „Rada Vranješević“, za izuzetna ostvarenja u oblasti obrazovanja i vaspitanja i za izuzetno humana djela; primarijus dr Milutin Vučkovac, kao poseban vid priznanja za izuzetna ostvarenja u oblasti medicine, posebno u oblasti doprinosa natalitetnoj politici grada; Dunja Simić, za izuzetna ostvarenja u oblasti kulture i umjetnosti; Zoran Pejašinović, za izuzetna ostvarenja u obrazovanju i postignuća u razvoju kulture i očuvanju kulturnog nasljeđa i zavičajne istorije.

„Nagrada Grada Banjaluka mladima“, koja je i novčana u iznosu od 1.500 KM, pripala je Radovanu Ivanoviću, za izuzetan doprinos u oblasti kulture i umjetnosti i promociji muzičke kulture i Nemanji Rakiću, za izuzetan doprinos u oblasti nauke i obrazovanja.

Obraćanje i pjesma Kolje Mićevića

Od svih riječi koje u korijenu imaju ključ najbliža srpskoj riječi, pored ruske koja je ista, je trubadurska riječ klus. Klus je možda i najstariji oblik tog predmeta, jer su je koristili trubaduri oko 1.150 godine i značila je ključ. Ali trubaduri nisu govorili o ključu kao materijalnom predmetu, nego kao o jednoj ideji jer one teže pjesme koje baš ne mogu svi da čitaju su bile one za koje je trebalo naći ključ da bi bile shvaćene. U tom smislu, kao oni mostovi Andrićevi i riječ ključ je bitna da bi se ljudi razumijevali. Zato je ta riječ teška, jaka, a kada je pogledate, ako bacite pogled munjeviti, pa koji je predmet bio toliko obrađivan,variran kao ključ. Ključ ima sve moguće oblike, i uvijek će ih imati. Zato je ključ tako teška i bitna riječ.

Zlatni kljucevi Grada – pocasni gradjani – povodom Dana Grada – velikanima naseg grada Abasu Arslanagicu i Kolji Micevicu pic.twitter.com/XTxFEVw7cb

— Igor Radojicic (@RadojicicIgorMr) 22. travnja 2019.

Ključ i grad

Zaključajte me u taj ključ i njime otključavajte grad, u podne koliko i u ponoć. U ponoć, koliko i u podne, da namerniku pomoć pružimo i sate ugodne da nakon putovanja mučnog tu smiri svoju žeđ i glad.

Zaključajte me u taj ključ i njime otključavajte grad. Grad, ta jednokrovna kuća u kojoj pronađu svoj sklad sva nemogućna nadahnuća i time još mukotrpniji rad, jer neće sam dnevni tuč omekšat niti stati grad i klja, niti će vatreni obruč popustiti jer svijet je had oduvijek, a raj tek pokatkad. Zato, zaključajte me u taj ključ ali s njime ne zaključavajte grad.

 

Izvor:(banjaluka.rs.ba)