Saobraćajni kuršlus u Banjaluci: Evo zanimljivih mišljenja – KO JE KRIV
20.09.2024. | 15:04Ima auto-škola koja djecu uče pogrešno, jer 90 odsto naših ljudi misle da u kružnoj raskrsnici iz vanjske trake ideš u unutrašnju i obrnuto, upozorava za BL portal Zdravko Ivić iz banjalučke auto-škole “Ivić” komentarišući sve veće saobraćajne gužve u Banjaluci, broj udesa, ali i kvalitet obučenosti vozača.
Ističe da je stanje u saobraćaju sve gore i gore.
“Ako se vozi, ne vozi se po pustinji nego po gradovima. Ima onih koji se ne snalaze, što nisu vozili i ti nas krste u raskrsnicama pa imamo svaki dan sve više stradalih. Svi kružni tokovi su isti, to je jedna raskrnica i pratite samo tu jednu raskrsnicu. To su samo problemi za one što nisu vozili”, navodi Ivić i podvlači da, posebno u urbanim zonama, uvijek vozi manjom brzinom i sa dodatnim oprezom i da to uvijek naglašava kandidatima koje obučava.
Komentari mnogih vozača o saobraćajnim gužvama ne brinu toliko Milenka Stanetića, predavača u auto školi “Volan”. Onima kojima smetaju savjetuje da voze svoje automobile u nekim manjim sredinama.
“Da smo htjeli da Banjaluka bude neka kasaba sa pet hiljada auta, mogli smo i to. Ko ne voli gužvu neka ide na Manjaču, Kozaru, Čajniče ili Rudo. Svi nešto kukaju gužva, gužva, gužva…”, kaže Stanetić za BL portal.
Priznaje da su gužve naročito izražene na Zapadnom tranzitu, kod Kampusa, kod Rebrovačke crkve u periodu od 14 do 17 časova, jer je i sam u autu bar osam sati.
“Gužva je dobra, kako nije dobra. Kandidati u našoj auto školi su svjesni da žive u urbanoj zoni, u gradu koji spada među najveće u ovoj zemlji. Ako krenemo sa pretpostavkom da živimo u takvoj sredini onda je za očekivati da će biti gužva, pa je ona sama po sebi dobra u smislu da se čovjek navikne da funkcioniše u toj gužvi. Ovi ljudi što žive u manjim sredinama kada dođu u Banjaluku, očekivati je da se slabije snalaze. Postoji niz stvari koje su dobre što se tiče gužve i te saobraćajane infrastrukture koje su ovdje složene, a moraju biti složene zato što smo željeli da živimo u takvoj sredini”, uvjerava Stanetić.
Zašto imamo sve više vijesti o udesima i saobraćajnom kolapsu smatra da je najlakše objasniti ako uporedimo sadašnje stanje sa saobraćajnom infrastrukturom u Banjaluci prije 30, 40 godina.
“Banjaluka je 1989. godine imala nešto oko 17.000 auta, sada ima 100.000 auta. Uzimajući u obzir da u Banjaluci sada u toku 24 sata ima 90.000 vozila pokretanja motornih vozila, mi sada u prosjeku, ne kažem da je dobro, ne kažem da ne može bolje, ali mi u prosjeku imamo nekih sedam do devet saobraćajnih nezgoda, to nije ništa. Nažalost, imamo i povrijeđena lica i smrtno stradale, ali sve je to brojka u skladu sa brojem pokretanja motornih vozila. Imate i u Njemačkoj i ostali dijelovima Evrope tu brojku u skladu sa pokretanjem motornih vozila i na taj broj vozača. Traži se uvijek neka senzacija da smo najgori ili najgrđi, ali nismo”, podvlači Stanetić.
Jovan Vuković, BL portal
