Šta to muči Banjalučane: U psihološkom savjetovalištu i mladi i stari VIDEO

14.09.2024. | 07:00

Djeca, tinejdžeri, studenti i stariji ljudi sa problemima na poslu, koji se bore za egzistenciju – to bi otprilike bio spisak onih koji sve češće traže pomoć u psihološkom savjetovalištu u Banjaluci. Mlade muči vršnjačko nasilje – i sajber i ono “uživo”, a starije stres, strahovi, gubitak samopouzdanja i problemi u porodici, otkriva za BL portal Nebojša Macanović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci i socijalni pedagog u Pedagoško-psihološkom savjetovalištu Centar modernih znanja.

Od najmlađih do najstarijih svi nose neku dozu pritiska, kaže Macanović i objašnjava da mladi strahuju kako će se adaptirati na društvo, školu, obaveze, prijatelje, dok odrasli biju bitku sa problemima koje nosi svakodnevica.

“Među tinejdžerima je izražena ta socijalna isključenost, tzv. cancel kultura. Znači, ako niste u šablonu, vi ste etiketirani. Ako nemate isti telefon, ne razmišljate isto, ne slušate istu muziku, drugačiji ste od njih i možete postati žrtva ismijavanja i verbalnog nasilja, nekad i sajber bulinga. Kad tome dodate i vršnjačko nasilje sa 12-13 godina koje se dešava u školi, logično je da mladi dolaze u strahu. Što se tiče starijih ljudi, oni često imaju problem sagorijevanja na poslu, stres, strah od nepoznatih stvari, problem u braku, depresiju, anksioznost”, kaže Macanović.

Napominje i da nam se život na neki način prenio na internet i društvene mreže, pa to postaje sve veći problem. Problem je, kako kaže, i što ljudi gledaju da što prije dođu do materijalnih stvari koje postaju smisao života, gubeći istinske i prave ljudske vrijednosti.

“Uticaj globalizacije i digitalizacije život je učinio dinamičnijim, pa u isto vrijeme radimo više stvari, kao jedan oblik multitaskinga. Sa jedne strane to radimo zbog egzistencije, a sa druge strane zbog ličnog zadovoljstva, pa trošimo više vremena na društvene mreže da popularišemo ili predstavimo to što radimo, a zanemarujemo neke druge životne stvari kao što su djeca, uživanje sa prijateljima i druženje “, objašnjava Macanović za BL portal.

Ujedno objašnjava i kako se izvući iz depresije i riješiti probleme današnjice.

“Mnogi veoma brzo sagorijevaju, padaju u depresiju i anksioznost i ti problemi su sve vidljiviji. Tek nakon nekoliko godina uz pomoć stručnjaka neki sagledaju drugu stranu života i vraćaju se nekim normalnim stvarima. Vidimo da se u posljednje vrijeme sve veći broj ljudi vraća u prirodu, kupuju kuće na selima i tamo započinju život”, kaže Macanović.

Taj povratak tradicionalnim načinima života i istinskim vrijednostima, umjesto svakodnevnih turbulencija, lažnih profila i predstavljanja neke popularnosti, jedan je od recepata, smatra profesor Macanović.

Jovan Vuković, BL portal