Svima otvorena vrata: Banjalučki Centar za mentalno zdravlje sve puniji

24.05.2022. | 07:36

Svakako treba da utješite člana porodice ili prijatelja ako primijetite da ga boli duša, ali nemojte izigravati psihologa, već ga uputite da potraži stručnu pomoć.  Tako savjetuju zaposleni u banjalučkom Centru za zaštitu mentalnog zdravlja, čije ordinacije su sve punije, a pacijenti nisu samo iz Banjaluke, već iz svih gradova Bosne i Hercegovine.

Sanja Gidmović, glavna sestra u Centru za mentalno zdravlje, za BL portal kaže da im mjesečno dođe više od hiljadu ljudi, neki i izdaleka, jer ne žele da se u njihovoj sredini sazna da su potražili tu vrstu pomoći.

,,Ima ih iz Banjaluke, ali i okolnih mjesta, a često nam dolaze i pacijenti iz Federacije BiH. Jedan od razloga je što jedino mi imamo tim za djecu i mlade, a neki žele i da izbjegnu svoje mjesto stanovanja, naročito ako su u pitanju male sredine. Da napomenem, zakonom je zabranjeno da se priča o bilo kom pacijentu, tako da ljudi toga ne treba da se plaše“, objašnjava Sanja.

Da nam je psihološka pomoć sve potrebnija, svjedoči i podatak da su svi termini za jun već popunjeni. Naravno, postoje i izuzeci u rasporedu.

,,Mi u svakom slučaju za sve pacijente koji su hitni slučajevi ostavljamo svaki dan dva slobodna termina, jer prosto bude situacija koje zahtijevaju reakciju odmah“, ističe glavna medicinska sestra Centra za zaštitu mentalnog zdravlja.

Najčešće  dijagnoze sa kojima se susreću  kod odraslih su anksiozno-depresivni poremećaji, posebno post kovid,  ali i hronične psihoze. Sve više im se javljaju i ljudi sa bolestima zavisnosti, prije svega oni koji imaju problem sa kockanjem. Što se djece tiče, vrlo su česti govorno-jezički poremećaji, ali i poremaćaji u ponašanju i razvoju. Takođe, prisutna je i depresija u adolescenciji.

Iz svog bogatog iskustva, Sanja Gidmović ističe i nekoliko savjeta. Roditeljima, da djeci do dvije godine nikako ne dozvole kontakt sa telefonima i ostalim “ekranima”. Što se tiče pacijenata sa bolestima zavisnosti, njihovim prijateljima i porodici savjetuje da ih svojim postupcima ne dovode u iskušenje, već da im budu podrška.

,,Prvo, sve polazi od porodice. Sa druge strane, uslovi življenja, dostupnost socijalnim mrežama, sve manje pravog druženja, dugotrajna pandemija, sve je to uticalo na razvoj ovih problema“, tvrdi Sanja.

Dodatni problem je i to što su nevolje sa mentalnim zdravljem kod nas i dalje pomalo tabu tema. Psiholog Anita Đuričić koja u Centru radi već jedanaest godina u to se mnogo puta uvjerila.

,,Na neki način, ljudi koji se odluče da potraže našu pomoć donekle i sami sebe stigmatizuju smatrajući da je to nešto čudno ili nenormalno. Naravno, imamo i problem samog društva koje, upravo zbog stigme, takvu osobu može isključiti. Zato neki ljudi izbjegavaju da potraže stručnu pomoć”, kaže Đuričić i dodaje da je stigma najčešće posljedica nedovoljne informisanosti.

Strahujući da će ih zajednica gledati kao “bijele vrane”, ljudi često zanemaruju čak i simptome koji se ponavljaju i traju, stalno odlažući posjetu psihologu.

“Ono što je za nekog stres, za drugog može biti traumatsko iskustvo. Postoje ličnosti koje su osjetljivije“, ističe Ana Đuričić i objašnjava da je prvi pregled uglavnom neka vrsta razgovora nakon kojeg, u zavisnosti od problema, slijedi psihološko testiranje.

,,Kad sve to sagledamo, odlučujemo da li je pacijenta neophodno zadržati u nekom savjetodavnom radu ili ga upućujemo kod psihijatra, ukoliko primijetimo da je neophodna farmakoterapija. Najčešće  sve radimo timski, tako da su u sve procjene uključeni i psiholog i psihijatar“, objašnjava Đuričić i savjetuje da čim počnete da se dvoumite treba li otići kod psihologa, obavezno dođete bar na jedan, inicijalni pregled.

Zadovoljna je, kaže, što se sve više mladih ljudi javlja kada treba da donesu neku važnu, životnu odluku, poput profesionalnog opredjeljenja i slično. Često dolaze i parovi sa problemima u odnosima da potraže savjet.

“Zato svima kažem da niko od nas ne treba da preuzima teret da svom partneru ili prijatelju bude psiholog. Dajte mu podršku i zagrljaj i uputite ga stručnom licu”, savjetuje Ana Đuričić.

Kao primjer navodi situaciju kada je neko od vama bliskih depresivan.

“Nikada im ne govorite da se „trgnu“, da im nije ništa, jer osoba koja ima taj problem želi da ga riješi, ali to često nije tako lako. Na taj način situaciju samo možete dodatno otežati i stvoriti čovjeku osjećaj krivice”, kaže Đuričić.

Zato psiholozi savjetuju da pazite na svoje riječi, vjerujete u stručnu pomoć i odbacite sve predrasude.

Kako do Centra za mentalno zdravlje?

U Centar, u ulici Sime Matavulja, može se doći sa uputnicom od porodičnog ljekara i u tom slučaju, ukoliko niste oslobođeni participacije, prvi pregled ćete platiti šest maraka. Kontrolni pregledi su od dvije do četiri marke. Ukoliko dolazite samoinicijativno, bez uputnice, plaćate punu cijenu usluge, od 20 maraka, pa na dalje.

Željka Pavlović, BL portal