Sirene, polupani automobil i crna brojka u centru Banjaluke: Sjetimo se žrtava saobraćajnih nesreća FOTO/VIDEO

15.11.2024. | 11:58

Sa 19 godina sam doživio saobraćajnu nesreću čije posljedice ću osjećati čitav život, jer sam povrijedio kičmeni stub i ostao nepokretan – ovu tešku priču podijelio je sa novinarima Dejan Trninić, direktor Udruženja žrtava saobraćajnih nesreća, povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih nesreća koji je obilježen u Parku Petar Kočić u Banjaluci.

Svake godine na putevima smrtno strada veliki broj ljudi, naročito mlađih od 30 godina. Nadležni su upozorili da su čovjek, odnosno alkohol i brza vožnja, glavni uzroci katastrofalnih saobraćajki koje su samo prošle godine odnijele čak 109 mladih života u Srpskoj.

„Tada sam, nažalost, vozio pod uticajem alkohola, vozio sam brzo i nisam bio vezan. Izgubio sam kontrolu nad automobilom i desilo se to što se desilo“, ispričao je Dejan.

Posljedice osjeća i danas, a svoje iskustvo odlučio je da dijeli upravo zato da bi svi vozači mogli da shvate kakve su posljedice nepažnje u vožnji.

“Povodom Svjetskog dana sjećanja, moramo da se sjetimo svih žrtava saobraćajnih nesreća. Sa svojim udruženjem putujem širom Srpske, kolegama držimo predavanja i pokušavamo da pokažemo svima koliko opasna može da bude vožnja pod uticajem alkohola i iznad ograničenja“, navodi on.

Banjalučani koji su danas prolazili centrom grada mogli su da se uvjere kakve posljedice mogu da izazovu nepažnja, nemarnost i nepridržavanje propisa prilikom vožnje. Tako je centar grada bio krcat policijskim vozilima, vozilima hitne pomoći i vatrogasaca čije sirene su odjekivale gradom.

Kao opomena izložen je i totalno uništen automobil, čime je pokazana razorna moć teškog sudara.

Pored svega ovoga, izložene su i crne brojke o broju saobraćajnih nesreća u Srpskoj u prvih devet mjeseci ove godine i, najtužniji od svega, vijenac i svijeće u obliku broja 109. Ovaj broj simbol je broja žrtava mlađih od 30 godina, koje su smrtno stradale u saobraćajnim nesrećama tokom 2023. godine.

FOTO: BL portal

Alkohol, brza vožnja, kršenje propisa i nepažnja najčešći su uzroci saobraćajnih nesreća sa najtežim posljedicama, a glavni krivci su sami vozači. Edukacija svih vozača, naročito onih mlađih od 30 godina, jedan je od osnovnih zadataka Agencije za bezbjednost saobraćaja, istakao je ovom prilikom Milija Radović, zamjenik direktora ove agencije.

„Svaku treću saobraćajnu nesreću uzrokuju vozači mlađi od 30 godina. Naš zadatak je da uradimo sve što se može učiniti kako bi se ovaj trend smanjio“, naveo je Radović.

Sa kolegom iz Agencije za bezbjednost saobraćaja saglasan je i Radomir Broćeta, inspektor za bezbjednost saobraćaja u MUP-u Srpske. Broćeta je potvrdio da je čovjek glavni uzrok saobraćajnih nesreća i dodao da će u MUP-u podržati svaku akciju koja će raditi na podizanju svijesti svih učesnika u saobraćaju, kako bi se smanjile crne brojke.

Uništen automobil, sirene, policija i vatrogasci u centru Banjaluke – Obilježen Svjetski dan sjećanja na žrtve saobraćajnih nesreća!!!

Više na linku: https://t.co/3cTVu6N3L7 pic.twitter.com/lb7gJuaYzZ

— BL Portal (@bl_portal) November 15, 2024

“Politika – nula žrtava” ostvarila efekte u Švedskoj

Švedska je jedna od država koja je po pitanju bezbjednosti u saobraćaju napravila najveći pomak od 90-ih godina prošlog vijeka do danas. Tako je krajem prošlog vijeka u ovoj državi na godišnjem nivou u saobraćajnim nesrećama živote gubilo do 500 ljudi, dok su danas prepolovili taj broj.

Ovaj nevjerovatan uspjeh rezultat je promjene politke prema bezbjednosti u saobraćaju. Naime, vlasti su prihvatile činjenicu da će se slučajevi nepažnje i kršenja zakona od strane vozača, poput prekoračenja brzine, dešavati bez obzira šta da se učini.

Tako su u Švedskoj prestali da prave puteve za idealne vozače, već su ih prilagodili za one koji griješe. Učinili su dodatni napor da saobraćajna infrastruktura bude što bezbjednija, odnosno što manje smrtonosna. Rezultat je uklanjanje svih betonskih, potencijalno smrtnonosnih struktura pored saobraćajnih traka, uvođenje takozvanih, mnogo bezbjednijih, žičanih konopaca između saobraćajnih traka na autoputevima. A na kraju, i postavljanje kružnih tokova na raskrsnicama, jer je utvrđeno da, iako se i u njima dešavaju nesreće, one su zbog sporije vožnje mnogo slabijeg intenziteta.

Srđan Banović, BL portal