Tragični slučajevi nisu bili dovoljna opomena: Radnici na gradilištima u Banjaluci uglavnom bez zaštitne opreme
22.02.2022. | 07:34Jedni kažu da nemaju sva gradilišta opremu koja bi obezbijedila radnike i građevince, dok drugi tvrde da su radnici često sami krivi jer i ne žele da nose zaštitnu opremu.
Sa takvim stavovima ekipu BL portala dočekali su radnici i šefovi gradilišta na nekoliko lokacija gdje se izvode građevinski radovi u Banjaluci. Bili su spremni da sa nama porazgovaraju, ali pod uslovom da ostanu anonimni.
Dok razgovaramo sa šefom gradilišta, nesnosan „miris“ gasa se širi, varnice pršte, ali nijedan zavarivač nema na sebi bar zaštitnu radnu masku.
Šef gradilišta konstatuje da upravo varioci ne žele da koriste zaštitnu opremu. Čim im se spomene maska ponekad su spremni i da napuste gradilište.
„Znaju radnici sve, ali neće evo ni šljem da nose. Ja imam neku pokretnu skelu koju kačim. Potrebno je da nose rukavice, maske, šljem, pojas, ali teško“, žali se šef na gradilištu.
On tvrdi da insistira na korišćenju zaštitine opreme, posebno jer ima bolno iskustvo.
,,Navrati inspekcija, i komunalna i ona, ali nije bilo kazni za sad. Kod mene nema, dva puta radnika upozorim, treći put ide novčana kazna. Ne čekam ja inspekciju, jer imam traumu. Znate, moj kolega je na licu mjesta prije nekoliko godina pred mojim očima pao i gotovo“, rekao nam je šef gradilišta.
Prisjeća se rada u Rusiji, pa kaže da je tamo drugačije, da se o svemu na gradilištu strogo vodi računa.
,,Tamo imaju ljudi koji samo slikaju na gradilištu i ako se ne poštuju mjere idu kazne. Oni su zaposleni na gradilištu samo to da rade. Tako da ni ovdje nema ništa dok ih ne udari po džepu neće nositi opremu, zaključuje on.
Na drugom gradilištu radnik nam priča malo drugačiju priču. Isto traži da ostane anoniman, ali jasno kaže da se na poslu ne osjeća sigurno.
„Vidiš, vani treba da ide skela skroz okolo, a ovdje je uopšte nema“, govori vidno nezadovoljan.
Tihim glasom kaže da radi po devet sati, ali da ima „urednu“ prijavu. Najviše se nada ponovnom odlasku u Njemačku.
Podsjetimo, prošle sedmice u Banjaluci je radnik pao sa gradilišta, a srećom sada se nalazi u stabilnom stanju.
Svjedoci smo da su ovakvi nesrećni događaji česta pojava.
Građevinarstvo se izdvaja kao najrizičnije zanimanje, što nažalost potvrđuju tri smrtna slučaja i 16 težih povreda na radu samo prošle godine u Srpskoj.
,,U oblasti urbanizma i građenja u 2021. godini izvršeno je ukupno 377 kontrola, a nepravilnosti su utvrđene u 40 pregleda. Represivne mjere su preduzete u 15 slučajeva. Izdato je 29 prekršajnih naloga u vrijednosti 66.300 KM u oblastima ispunjenosti uslova za rad, građenja i proizvodnje građevinskog materijala“, rekli su za BL portal u Inspekciji rada Republike Srpske.
Naglašavaju da je do povreda na radu u prethodnom periodu, češće dolazilo kod malih izvođača radova, koji uglavnom obavljaju završne radove u građevinarstvu koji kratko traju, pa ih je teže i kontrolisati.
,,U zavisnosti od vrste počinjenog prekršaja Zakon o zaštiti na radu propisuje kazne u rasponu, gdje najmanje kazne za poslodavca kao pravnog lica iznose 1.000 KM, 1.500 KM i 2.500 KM, a najveća propisana kazna iznosi 15.000 KM. Za odgovorno lice u pravnom licu najmanje kazne iznose 100 KM, 150 KM i 250 KM, a najveća kazna iznosi 1.500 KM“, podsjećaju iz Inspektorata.
Predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno – komunalnih djelatnosti Republike Srpske Dragana Vrabičić apeluje da poslodavci mnogo više posvete pažnje zaštiti na radu, ali i da inspekcijski organi češće vrše kontrolu objekata i da radnici koriste zaštitnu opremu.
Ističe da radnika neće od pada zaštiti šljem, dobre čizme ili rukavice.
„Potrebno je obezbjeđenje objekta na kom se radi, da ima odgovarajuću skelu, mrežu, zaštitu. Ukoliko toga nema, lična zaštita ne može spriječiti povrede pri padu sa visine. Naravno i zaštitna oprema je obavezna, jer to je sve jedan sklop koji pomaže da radnik bude siguran “, objašnjava Vrabičić.
Željka Pavlović, BL portal
