Traži se ukidanje naknade za mjerno mjesto: Računi za vodu bili bi manji

19.05.2021. | 08:23

Milko Grmuša, odbornik PDP-a u Skupštini grada, podnio je inicijativu Ustavnom sudu Republike Srpske za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti o davanju saglasnosti na povećanje cijene vode i uvođenje mjesečne naknade za mjerno mjesto.

Naime, ukidanjem ove naknade za mjerni priključak na vodomjeru smanjili bi se računi za vodu na području grada.

Ovaj zaključak o uvođenju ove naknade Skupština grada je usvojila na sjednici 6. februara 2019. godine.

“Ova naknada je već nekim aktima, odnosno odlukom Ustavnog suda RS proglašena neustavnom, a njeno ukidanje bi značilo građanima. Naknada koja je u računu za vodu bila bi eliminisana, pa bi račun za vodu bio smanjen. To bi sve zavisilo od veličine priključka, odnosno koliko je ljudi spojeno i čim je više korisnika, ona je veća. Na primjer, u zajednicama etažnih vlasnika osjetilo bi se smanjenje na računu za vodu”, priča Grmuša za “Nezavisne“.

Dodao je da je uvođenje mjesečne naknade za mjerno mjesto potpuno neosnovano, protivno Ustavu i zakonu, te se nada da će Ustavni sud donijeti odluku kojom će ova naknada i zvanično biti proglašena neosnovanom.

Sa druge strane, iz “Vodovoda” su istakli da je u skladu sa Zaključkom o uvođenju mjesečne naknade za mjerno mjesto regulisano uvođenje mjesečne naknada za mjerno mjesto, koja, prema profilu vodomjera, iznosi u rasponu od 1,20 do 10 KM.

“Za kategoriju potrošača stanovništvo, koja čini skoro 90 odsto svih potrošača, naknada sa PDV-om iznosi 1,40 KM. Napominjemo da smo mi jedan od posljednjih vodovoda ne samo u regionu, već i u BiH, koji je uveo ovu naknadu. Takođe je jedna od najjeftinijih jer naknada u Novom Sadu iznosi 2,40 KM, Subotici 4,59 KM, Zagrebu 4,25 KM, a od gradova u BiH u Bijeljini 1,6 KM, u Trebinju, Sarajevu i Prijedoru dvije KM, dok je u Mostaru 2,5 KM, Mrkonjić Gradu tri KM, a Prnjavoru 3,5 KM”, rekli su u “Vodovodu”.

Prema njihovim riječima, oni imaju obavezu da u skladu sa važećim zakonima i propisama vrše redovnu kontrolu, održavanje, servisiranje i zamjenu vodomjera, što čini veliko finansijsko opterećenje i upućuje na neophodnost naplaćivanja ove naknade.

“Zakonom je regulisano i redovno servisiranje vodomjera svakih tri do pet godina. Troškovi ispitivanja, baždarenja i servisiranja vodomjera i radio-modula godišnje iznose blizu 950.000 KM.  Takođe, u naknadu za mjerno mjesto spada i održavanje vodomjernog okna. Često se dešava da potrošači nemaju sredstava pomoću kojih bi rješavali česte situacije kao što je ispumpavanje vode iz vodomjernog okna, te tada mi uklanjamo te nepravilnosti”, zaključili su u “Vodovodu”.