Upozorenje ljudi iz struke: Banjaluka u svakom momentu mora biti spremna za zemljotres

27.10.2021. | 12:47

Banjaluka se nalazi u seizmogenoj zoni i u svakom momentu ovaj grad mora biti spreman za zemljotres, izjavila je Srni načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju Republičkog hidrometeorlološkog zavoda Snježana Cvijić Amulić povodom 52 godina od razornog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku.

Amulićeva je istakla da se potresi ne mogu predvidjeti, ali da se može utvrđivati vjerovatnoća njihovog pojavljivanja na određenom prostoru s obzirom na statistiku i istorijske činjenice.

Ona je podsjetila na razorni zemljotres od 27. oktobra 1969. godine koji je pogodio Banjaluku, a imao je magnitudu 6,6 stepeni po Rihteru, te pojasnila da BiH pripada euromediteranskoj zoni, odnosno zoni sa najvećim seizmičkim hazardom gdje se sudaraju afrička i euroazijska tektonska ploča.

“Afrička ploča gura euroazijsku i jednim dijelom se podvlači pod nju. Postoji jedna mikroploča – jadranska koja je dio te afričke ploče i svi geo hazardi koji se javljaju u našem dijelu su inicirani, odnosno generisani kretanjem te jadranske mikroploče koja se dijelom gura i podvlači pod Dinaride”, objasnila je Amulićeva.

Ona je dodala da se u dijelu zone, gdje se spajaju Dinaridi sa Panonskom nizijom, nalazi banjalučki rasjed, koji je vrlo aktivan, a pruža se od Banjaluke i ulazi u Hrvatsku.

“Na tom rasjedu se i desio petrinjski zemljotres u decembru prošle godine koji je slika banjalučkog iz 1969 godine, kao da se tamo ponovio. Taj rasjed predstavlja zonu gdje je debljina zemljine kore prilično različita i zbog tih naponskih stanja koji se javljaju dolazi i do pojave jačih zemljotresa”, pojašnjava Amulićeva.

Amulićeva kaže da je jedan od ozbiljnijih afteršokova nakon velikog zemljotresa u Banjaluci 27. oktobra 1969. godine uslijedio 31. decembra 1969. godine sa magnitudom iznad pet stepeni po Rihteru, a imao je uticaj i na Banjaluku.

Ona je ukazala da pojava slabijih zemljotresa koji uslijede nakon glavnog može da traje od godinu do nekoliko godina poslije, a kao jedan od posljednjih primjera je navela ono što se dešava u Petrinji.

Amulićeva je istakla da zemljotres spada u haotične pojave koje se iz tog razloga ne mogu predvidjeti, te dodao da se naknadni udari javljaju zato što rasjedna krila dovode u stanje ravnoteže i čekaju novo nagomilavanje odnosno bočne pritiske koji će usloviti neki novi zemljotres.

Ona je navela da je Odjeljenje za opservatorsku seizmologiju opremljeno kartama područja gdje se mogu očekivati snažniji i slabiji zemljotresi, te da ih pruža kao podlogu građevinarima kojima je potrebna informacija o aseizmičnom projektovanju i građenju.

Prema njenim riječima, zemljotres je prirodan, on ne ubija ljude već to čine seizmički neotporne građevine, zbog čega je potrebno poštovati propise pri njihovom projektovanju i građenju.

“Protiv jednog takvog prirodnog neprijatelja možemo se jedino boriti preventivom, a to podrazumjeva da urbanisti i prostorni planeri i te kako imaju zakonsku regulativu koju je potrebno poštovati u cjelosti”, navela je Amulićeva.

Ona je pojasnila da je veoma bitno, ukoliko se desi zemljotres, ostati u prostoriji, biti priljubljen uz nosivi zid, a ne istrčavati na stepenice, balkone i slično, ali sve bez panike.

Ukazala je na potrebu više edukativnih emisija i objasniti ljudima kako treba da reaguju u takvim situacijama, da budu svjesni seizmogene zone u kojoj žive i da se to može desiti svakog časa.