Žustro o smeću! Stanivuković: Nisam ja prodao “Dep-ot”, sve je u rukama “Čistoće”

26.03.2025. | 10:51

Današnju vanrednu sjednicu banjalučke Skupštine na kojoj će se pokušati riješiti problem oko odvoza i prijema smeća u doponiji u Ramićima, otvorili su predstavnici preduzeća „Dep-ot“ i „Čistoća“ koji su iznijeli svoje zahtjeve.

„Ako prestanemo da radimo, prestaju da rade plamenici i pročišćivači vode. Dolazi do požara koji niko ne može ugasiti kao i do izlivanja otpadnih voda u Vrbas“, upozorio je direktor javnog preduzeća „Dep-ot“ Ratko Jokić u obraćanju odbornicima na početku sjednice.

On je naveo da ovakva situacija očekuje deponiju u Ramićima ukoliko ovo preduzeće prestane sa radom, zbog presude u sporu koji je „Dep-ot“ izgubio protiv „Čistoće“, po kojoj je lokacija deponije u Ramićima pripala ovom preduzeću.

Jokić: Bez deponije nema Depot-a

Nakon presude radnici „Depot-a“ su stupili u štrajk, a Jokić je za trenutnu situaciju okrivio Gradsku upravu na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem, za koga tvrdi da je ignorisao zahtjeve ovog preduzeća za sastanke i razgovore.

Na kraju je apelovao na odbornike da sačuvaju preduzeće od gašenja, do čega će doći ako ostanu bez deponije, upozorio je na kraju.

Bajić: U roku od tri dana da se izvrši primopredaja deponije

Svoj stav pred odbornicima obrazložili su i iz „Čistoće“, a odbornicima se obratio direktor ovog preduzeća Aleksandar Bajić.

„Čistoća je izgradila deponiju u Ramićima, a 2002. godine grad je oduzeo ovo zemljište od preduzeća. Ovo preduzeće od tada nije dobilo marku od naknada. Kao vlasnik, uknjiženi smo 2022. godine, zbog toga je pokrenut sudski postupak koji je okončan u februaru 2025. godine“, objasnio je on, obrazloživši zbog čega zemljište u Ramićima pripada ovom preduzeću.

Bajić je nakon toga iznio zahtjeve „Čistoće“ prema Gradu i „Depot-u“.

„Da Dep-ot obezbjedi nesmetan rad deponije u punom vremenu i kapacitetu. Da se u roku od tri dana izvrši predaja deponije. Da se sačini ugovor u vansudskom dugovanju između Depot-a, Čistoće i Grada, kako bi se poravnali računi i bez suda. Da Skupština grada kao vlasnik Depota naloži ovom preduzeću da na miran način prepusti vlasništvo“, istakao je Bajić.

Na kraju je izrazio spremnost da „Čistoća“ preuzme dio radnika koji rade na deponiji u Ramićima, a upozorio je da će, ukoliko iz „Depot-a“ i Grada ne ispoštuju ove zahtjeve, sudskim putem potražiti svoja prava i naknadu od deponije za protekle godine.

Stanivuković: Zbog 49 radnika ugroženo 200 hiljada Banjalučana

Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je da je po presudi suda deponija pripala „Čistoći“ i sada je sve u njihovim rukama.  Kako je rekao, on nije taj koji je ovo preduzeće prodao privatniku.

Ipak, naveo je da je nezamislivo da se zbog ugroženih radnih mjesta 49 radnika na deponiji ugrožava 200 hiljada stanovnika Banjaluke.

„Prijedlog, mora se raditi, za grad je neprihvatljivo davanje zemljišta i novca za otkup doponije ili zamjenu lokacija. Imamo i „Čistoću“ koja kaže da je spremna preuzeti dio radnika. Predlažem i da se napravi Komisija koja će ostale stvari vansudski poravnati“, predložio je Stanivuković.

Odbornici predlažu komisiju

Većina odbornika u nastavku rasprave usaglasila se oko osnivanja Komisije koja će odbornike i Gradsku upravu obavještavati o svim stvarima o procesu primopredaje deponije, kao i vansudskih poravnanja. Za ovaj prijedlog založio se odbornik sa liste „Za pravdu i red“ Igor Mandić, sa njim se složio šef kluba odbornika SNSD-a Dragan Lukač, a nakon toga i drugi odbornici.

„Pozivam i jednog i drugog direktora da maksimalno rade kako bi se grad čistio nesmetano. Ako „Čistoća“ sutra preuzme deponiju, ona nema licencu za prijem smeća i došlo bi do katastrofe jer ne može odmah da krene sa radom“, naglasio je Lukač.

Zašto je došlo do kolapsa?

„DEP-OT“ je osnovan 2003. godine, a vlasnici su Grad Banjaluka i još sedam lokalnih zajednica, odnosno Laktaši, Prnjavor, Čelinac, Gradiška, Srbac, Kneževo i Kotor Varoš.  Tada je zemljište u posjed dobio na osnovu odluke Skupštine grada Banjaluka, a koja ga je svojim rješenjem izuzela iz posjeda tadašnjeg državnog preduzeća „Čistoća“ radi fazne izgradnje regionalne sanitarne deponije čvrstog otpada.

Banjalučko komunalno preduzeće “Čistoća” u međuvremenu je privatizovano, a njen većinski vlasnik već devet godina je “Tržnica” biznismena Mladena Milanovića Kaje.

Slučaj se aktivirao 2020. godine kada je Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove (RUGIPP) donijela rješenje kojim je ustanovila da je „Čistoća“ kupovinom državnog kapitala stekla pravo vlasništva i na 69 parcela. Prije tri godine RUGIPP je upisao “Čistoću” kao jedinog vlasnika 295 dunuma zemljišta na kojem se nalazi deponija u Ramićima.

Nakon toga se pokreću i tužbe, a nedavnom odlukom Višeg privrednog suda zemljište, odnosno regionalna deponija u Ramićima je definitivno potvrđena kao vlasništvo “Čistoće”. Po toj pravosnažnoj presudi, “DEP-OT” mora “Čistoći” da isplati  i dva miliona maraka.

“DEP-OT” je zbog svega tužio i Grad Banjaluku i “Čistoću”, a Vrhovnom sudu Srpske su podnijeli zahtjev za revizijom presude Višeg privrednog suda. Kao rijetko koje javno preduzeće, “DEP-OT” je proteklih godina konstantno pozitivno poslovao, a milione su uložili u infrastrukturu i objekte na lokalitetu u Ramićima.

Srđan Banović, BL portal