Apeli nisu urodili plodom: Radnici na vrućini prepušteni volji poslodavaca
16.07.2024. | 07:06Tokom tropskih vrućina koje su zahvatile Srpsku, a koje su i najavljene i za naredni period, najugroženiji su radnici koji rade na otvorenom poput građevinara, putara, radnika u poljoprivredi, ali su i dalje prepušteni volji poslodavaca jer se može samo apelovati na preraspodjelu radnog vremena, tvrde naši sagovornici.
Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekla Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, toplotni talas traje 15 danas i nema naznaka da mu je kraj.
“Ali i dalje nemam nikakve reakcije velikog broja poslodavaca vezano za problem rada radnika na vrućinama. U Zakonom o radu, ali i Zakonu o zaštiti na radu nemamo propisano koje su to visoke ili niske temperature na kojima radnici ne mogu da rade, tako da su radnici prepušteni na milost ili nemilost poslodavcima”, kazala je Vrabičićeva i istakla da je vidljivo da radnici rade i da apsolutno nema skraćivanja radnog vremena.
“Nema ni raspodjele na jutarnji ili večernji termin. Vidimo da poslodavce to ne dotiče, niti na njih utiče ova vrućina, pretpostavljam da sjede negdje u klimatizovanim prostorijama”, kazala je Vrabičićeva.
Dodala je da Sindikat, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite i ljekari apeluju da se povede računa o zdravlju radnika.
“Ali, nadležno ministarstvo ne treba samo da apeluje, treba da donese propise zajedno sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite, odnosno sa strukom. Ljekari su u stvari ti koji treba da odrede kada je temperatura visoka da bi uticala na zdravlje ljudi”, pojasnila je Vrabičićeva.
Dodala je da godinama unazad imamo apele i, kako kaže, čim toplotni talas prođe, svi zaborave na to do sljedećeg ljeta.
“I tako to traje već godinama”, naglasila je ona.
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za “Nezavisne novine” da su zbog visokih temperatura poslodavcima davali preporuke kako da organizuju rad.
“Imamo probleme sa preduzećima koje rade 24 sata bez prestanka, a svi oni koji mogu pomjeriti poslove za one časove kada nije tako jako sunce bilo bi poželjno da to urade prvenstveno zbog zdravalja radnika. Sigurno će i ljudi biti efikasniji kada rade na nekim malo nižim temperaturama”, kazao je Škrebić.
Iz Inspektorata Republike Srpske kazali su za “Nezavisne novine” da važećim zakonima nije konkretno definisano pri kojim temperaturama bi poslodavci morali obustaviti radove u određenim djelatnostima.
“S obzirom na to da u ljetnim mjesecima radnici koji obavljaju poslove na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu ili poljoprivredi, rade u nepovoljnim uslovima, preporuka poslodavcima je da prilagode radni proces psihofizičkim mogućnostima zaposlenih i da na taj način zaštite radnike koji rade izloženi suncu i visokim temperaturama”, dodali su iz Inspektorata Srpske.
Istakli su da rad na otvorenom na visokim temperaturama može dovesti do pada koncentracije, a čime se povećava rizik od povređivanja radnika, te dodali da apeluju na poslodavce da iskoriste mogućnost preraspodjele radnog vremena i zaštite radnike.
Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske su apelovali na sve poslodavce da u periodu visokih temperatura vazduha izvrše preraspodjelu radnog vremena i tako zaštite zdravlje radnika.
“Apelujemo na poslodavce da izvrše preraspodjelu radnog vremena, te da se radnici ne nalaze na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, uz napomenu da i za rad u zatvorenim prostorijama treba obezbijediti rashlađivanje prostorija kako bi se zaštitilo zdravlje radnika”, pojasnili su iz resornog ministarstva.
Da visoke temperature ne pogoduju ni ljudima, ni životinjama, ali ni biljkama, kazao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Srpske.
“Nedostatak vlage prisutan je nekoliko dana i evidentno je da će se to odraziti i na kvalitet, ali i količinu prinosa kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja”, kazao je Marinković.
Istakao je da povrtari koriste i troše velike količine vode ne bi li održali usjeve u vitalnom stanju, a i voćari.
“Ali sve polako ‘skapava’, naročito na zemljištima koja imaju šljunkoviti profil već se bilježi šteta”, kazao je Marinković.
