Bebe “iz leda” sve češće stižu na svijet

13.04.2021. | 08:13

U želji za potomstvom sve više supružnika u Srpskoj, koji se bore sa sterilitetom, odlučuje se na čuvanje i zamrzavanje embriona, zahvaljujući čemu je za tri godine na svijet stiglo skoro 100 novorođenčadi.

U zdravstvenoj ustanovi “Medico-S” koja je 2017. sa Fondom zdravstvenog osiguranja (FZO) RS, potpisala Ugovor za zamrzavanje i čuvanje embriona, istakli su da je od tada ovom metodom rođeno 96 beba.

Da interesovanje za čuvanje embriona iz godine u godinu raste, potvrđuje i podatak Fonda koji je lani finansirao čuvanje i zamrzavanje embriona za 209 parova, što je 76 više u odnosu na godinu ranije. Čuvanje i zamrzavanje embriona, Fond zdravstvenog osiguranja RS lani je koštalo 104.500 KM, dok je godinu ranije taj trošak iznosio 66.500 KM, gotovo duplo više nego 2018. godine kada su se na taj korak odlučila 73 para.

– Ranije su naši osiguranici morali sami da plaćaju ovu uslugu, zahvaljujući kojoj parovi ne moraju da prolaze kompletan proces vantjelesne oplodnje – kazali su u Fondu, koji je među prvima u regionu, počeo da finansira uslugu čuvanje embriona.

Neke zemlje regiona, naglasili su u Fondu, tek sada razmišljaju da o trošku obaveznog zdravstvenog osiguranja finansiraju tu uslugu.

– To mnogo znači parovima koji prođu postupak vantjelesne oplodnje, jer zahvaljujući čuvanju embriona, parovi, posebno žene ne moraju ponovo da se izlažu hormonskoj terapiji, a sam postupak traje kraće – rekli su u Fondu.

Na zamrzavanje embriona odlučila se i Tamara Radić iz Trebinja, koja već devetu godinu pokušava da se ostvari kao majka. Ona kaže da je želja da dobiju dijete veća od bilo čega, te da će ona i suprug uraditi sve što bude potrebno da se ostvare kao roditelji.

– Nedavno sam imala aspiraciju jajnih ćelija i tom prilikom sam na čuvanje dala pet embriona, koje ću iskoristiti kada bude vrijeme za to. Vantjelesnu oplodnju pomoću zamrznutih embriona pokušali smo i prije dvije godine, ali nažalost, tada nam nije pošlo za rukom. Nadam se da će ovaj put uroditi plodom – kazala je Radićeva i dodala da, ako sad ostane u drugom stanju, neće oklijevati da na čuvanje ostavi svaki embrion koji će kasnije moći da iskoristi.

Predsjednik Udruženja “Bebe” iz Trebinja Snežana Misita istakla je da je čuvanje i zamrzavanje embriona značajno svim parovima koji se bore sa sterilitetom.

– Sam proces vantjelesne oplodnje je psihički mnogo lakši i bezbolnije je za ženu koja je zamrzla embrione, jer već ima gotov proizvod. Svi mi koji se odlučimo na vantjelesnu oplodnju voljeli bismo da imamo dva-tri embriona zaleđena da ne moramo raditi sve ispočetka – kazala je Misita i dodala da se sve više parova odlučuje na taj korak.

Prema njenim riječima, parovima vjetar u leđa daje i podrška Fonda zdravstvenog RS, jer snosi troškove čuvanja i zamrzavanja embriona, zbog čega oni ne moraju da izdvajaju dodatni novac.

Vantjelesna oplodnja

Na adresu Fonda zdravstvenog osiguranja RS, koji finansira tri pokušaja vantjelesne oplodnje za parove koji prirodnim putem ne mogu da dobiju bebu, lani stiglo 615 zahtjeva. U 2019. godine odobreno je 630 zahtjeva za finansiranje vantjelesne oplodnje, od čega je 300 za prvi pokušaj, 200 za drugi pokušaj i 130 za treći.