BiH ostaje bez konobara i vozača: Zemlje mijenjaju zakone kako bi privukle radnike sa Balkana
28.12.2022. | 19:29Odliv radne snage iz BiH doveo je do zatvaranja ugostiteljskih objekata. Konobare i kuhare je sve teže naći, a situacija nije bolja ni s vozačima te radnicima u građevinskom sektoru.
Problem bi mogao postati još veći jer se druge zemlje odlučuju da privuku kvalifikovane radnike s područja Balkana, pa će tako Slovenija čak promijeniti zakon kako bi ubrzala dolazak radnika iz BiH.
Liberalizaciju mjera koje se odnose na radnike iz inostranstva od 1. marta najavila je i Njemačka.
Ozbiljan pristup
U BiH zemlji se, nažalost, ništa ne radi, ni na zadržavanju radne snage, a ni na ubrzanoj proceduri “uvoza” stranih radnika.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH kažu da BiH trenutno nedostaje 30.000 radnika, i to 20.000 u FBiH i oko 10.000 u Republici Srpskoj.
“Hrvatska je već prešla cifru od 100.000 stranih radnika, a Slovenija ima oko 10.000 zahtjeva mjesečno koje ne stigne ni obraditi. Kod nas na dozvolama imate 2.500 radnika i vjerovatno još toliko onih koji rade na crno. Dovoljno je pogledati taj srazmjer brojeva i vidjeti da se ovome mora vrlo ozbiljno pristupiti”, kazao je za “Avaz” Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Niz mjera
Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, kaže da je neophodno poduzeti niz mjera kako bi se radnici prvenstveno zadržali u BiH.
“U BiH ne vodimo dovoljno računa o ovim pitanjima, sama činjenica da nemamo zakon o radu studenata govori o tome koliko ne razumijemo situaciju. Ne omogućavamo studentima da tri mjeseca svog raspusta provedu radeći u svojoj zemlji, a susjedi i druge zemlje im to dozvoljavaju. Moramo biti svjesni da je to prvi korak kojim se naši mladi ljudi upoznaju sa stranim tržištem, stvaraju konekcije i već su korak ka odlasku”, istakao je Nenadić.
Anketirani poslodavci
Od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, prema navodima iz Federalnog zavoda za zapošljavanje, njih 57,2 odsto je iskazalo potrebu za zapošljavanjem novih radnika u 2023. godini. Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem iskazane su za zanimanjima u industriji (31 odsto), kao i u uslužnim djelatnostima (31 odsto), zatim u trgovini (27 odsto) i građevinarstvu (11 odsto).