Brojke rastu iz godine u godinu: Evo koliko je dronova registrovano u BiH

23.10.2023. | 15:10

Da bi snimili najbolje kadrove iz vazduha, građani sve češće uz kameru i fotoaparat koriste i dron, koji je idealan za fotografisanje sa nepristupačnih terena, a u BiH su trenutno registrovane 283 takve letjelice.

To je znatno više nego prethodnih godina, jer ih je 2020. godine bilo samo 78, 2021. godine taj broj se povećao na 166, dok su lani bila 222 registrovana drona.

Podaci su to Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) odakle su za “Glas Srpske” potvrdili da je od toga broja, oko 60 odsto u vlasništvu pravnih lica, 20 odsto u vlasništvu fizičkih lica i isto toliko u vlasništvu državnih organa.

“Broj dronova upisanih u evidenciju BHDCA se povećava i pozivamo sve koji još nisu upisali dron da to učine. Procedura je jednostavna i podrazumijeva da vlasnik drona podnese zahtjev za upis u evidenciju i uz njega priloži ovjerena dokumenta”, rekli su iz BHDCA-e.

Dodali su da je potrebna fotokopija lične karte, uvjerenje o prebivalištu ukoliko je riječ o fizičkom licu ili JIB ukoliko je riječ o pravnom licu, kopija polise osiguranja, kao i ovjerena izjava o vlasništvu drona.

“Zahtjev za upis drona u evidenciju i izjavu o vlasništvu drona podnosioci zahtjeva mogu pronaći na zvaničnoj internet stranici BHDCA. Uz navedeno, podnosilac zahtjeva je obavezan da uplati pet KM takse i dokaz o tome”, rekla si iz ove Direkcije dodavši da je operater drona odgovoran za bezbjedno letenje dronom.

Ipak, najčešći korisnici ovih letjelica su profesionalni fotografi i snimatelji.

Fotograf iz Čelinca Vladimir Tadić od 2018. godine koristi dron koji je čest alat, ali i pomoć za još bolju fotografiju. Za “Glas Srpske” kaže da upravlja dronom težine 250 grama i najčešće ga koristi kao nastavak za fotoaparat.

“Upotrebljavam dron kada hoću da uhvatim neka mjesta kojima ne mogu prići. Uglavnom je riječ o planini, nepristupačnim predjelima u prirodi. Ima puno prednosti kod fotografisanja iz vazduha “, rekao je Tadić.

Dodaje da su dronovi jednostavni za korištenje te da se sa minimumom znanja može da naučiti i savladati tehnika upravljanja ovom letjelicom.

“Za video-snimke potrebno je iskustvo da bismo imali kvalitetan snimak iz vazduha”, rekao je Tadić.

Direktor sarajevske firme “Dron.ba” Dado Ruvić rekao je da je dron počeo  koristiti prije deset godina, a ekspanzija je primjetna posljednje tri godine.

“Dron profesionalcima olakšava snimanje kadrova iz uglova koji do sada nisu bili prisutni, posebno što je za vrlo kratko vrijeme kadar moguće snimiti iz više uglova, a da se ne morate penjati na zgrade i brda da biste dobili panoramske snimke i fotografije. Sve to sada možete pomoću drona i to za dva minuta”, rekao je Ruvić za “Glas”.

On naglašava da je problem što većina korisnika dronova nije registrovala svoju letjelicu.

“Registracija na godišnjem nivou košta oko 200 maraka, to je osiguranje od trećih lica u slučaju da svojim dronom nanesete štetu nekome”, rekao je Ruvić.

Aerodrom

Iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH naglašavaju da korištenje drona mora biti usklađeno i sa propisima koji se odnose na bezbjednost, privatnost, zaštitu podataka, materijalnu odgovornost i zaštitu životne sredine.

“Ukoliko se operacije dronom obavljaju u zoni aerodroma, potrebna je, osim odobrenja BHDCA, i saglasnost nadležne jedinice kontrole vazdušnog saobraćaja”, rekli su iz BHDCA-e.