“Budi drugačiji, blokiraj hejt”: U Srpskoj počela kampanja protiv govora mržnje
17.08.2022. | 14:52Sve poruke i govor mržnje koje ostavite na internetu, tamo zauvijek i ostaju. Zbog toga su oni koji su tome izloženi praktično stalno “na meti” i od takve vrste nasilja, koje nije ništa manje bolno od fizičkog, ne mogu pobjeći. Tome se mora stati u kraj, poruka je sa početka kampanje pod nazivom “Budi drugačiji, blokiraj hejt”, koju je Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske pokrenulo s ciljem zaštite djece i mladih na internetu, ali i smanjenja govora mržnje i sajber nasilja.
Upravo je taj vid nasilja posljednjih godina u porastu i ostavlja trajne posljedice na život i zdravlje mladih ljudi, kažu iz ovog resora i objašnjavaju da su kampanju pokrenuli u saradnji sa omladinskim organizacijama, kao vid nastavka aktivnosti koje su sprovodili još 2014. i 2015. u kampanji za borbu protiv mržnje na internetu “No hate”.
“Glavni ciljevi projekta su zaštita mladih kroz podizanje svijesti o govoru mržnje na internetu, te sajber nasilju i riziku koji ono predstavlja, ali i motivisanju ljudi da uče, djeluju i bore se za ljudska prava u onlajn i stvarnom svijetu. Fokus je upravo na mladim ljudima na koje moramo posebno da obratimo pažnju”, kaže ministar porodice, omladine i sporta Srpske Sonja Davidović.
Ona naglašava da je kao čovjek sa javnom funkcijom u samom startu prihvatila da će na njen rad stizati i pohvale i kritike, ali da nikad neće i ne može prihvatiti govor mržnje.
“O ovom problemu sam razmišljala i kao čovjek, ali i kao majka. Kulturu dijaloga moramo vratiti u javni prostor, a posebno mladim ljudima moramo da pošaljemo poruku da imaju svoj stav, ali nikako poruke mržnje. Svi smo imali priliku da pratimo i određene slučajeve koji su imali fatalne posljedice, gdje su bili u pitanju mladi ljudi koji su se suočavali sa različitim vrstama, prvenstveno sajber nasilja, zatim govora mržnje i drugih oblika javnog pritiska, a nisu se uspjevali nositi sa time”, jasna je Davidovićeva.
Kampanja je u samom startu privukla veliko broj učesnika, pa su se u diskusiji o ovom sve ozbiljnijem problemu mogli vidjeti i predstavnici institucija Srpske, medija, psiholozi, pravnici, influenseri, kao i oni koji su susreli sa ovim vidom nasilja.
Poznata banjalučka doktorka sa više od 25 godina ljekarskog iskustva, ujedno i odbornica SNSD- a u Skupštini grada Banjaluka, Snežana Kutlešić Stević, kaže da su ovakve kampanje neophodne i da su sajber nasilje i poruke mržnje nešto što ostavlja posljedice na čitave porodice.
“Onog trenutka kada uđete u politiku morate da smanjite emocije, ako se bavite javnom funkcijom. U početku nisam doživljavala uvrede, ali u posljednjih godinu dana jesam. Znate, nije lako kad vas rođeno dijete, ni krivog ni dužnog pita – mama, da li se ti drogiraš? Nažalost, pojedini ljudi frustracije i probleme ispoljavaju na takav način, ne birajući ni riječi ni sredstva i zato se ovim pitanjem svi zajedno moramo pozabaviti”, kaže Kutlešić Stević.
Ne morate biti političar da biste doživjeli uvrede i govor mržnje, kaže i poznata banjalučka influenserka Bojana Mutić.
“Godinama se bavim javnim poslom, prije svega modom i nije mi palo na pamet da bi to nekome mogao da bude povod za takvu vrstu poruka i za sajber nasilje. Ali, doživjela sam ga zbog nekih potpuno bezazlenih, čak i lijepih objava i poruka”, kaže Bojana koja je, zajedno sa svojim prijateljima influenserima, već otvorila ovu kampanju, kada su, u ponedjeljak, objavili svoje fotografije sa naslikanim modricama i porukom: ” Do kada ćemo morati crtati da svaka mržnja ostavlja tragove?“
View this post on Instagram
View this post on Instagram
View this post on Instagram
View this post on Instagram
Od takvih tragova nisu pošteđeni ni predstavnici medijskih kuća koji kažu da se sa govorom mržnje često susreću.
Urednik Alternativne televizije Davor Stanković naglašava da se zaposlenima u ovoj medijskoj kući nerijetko prozivaju i članovi porodice i šalje im se neprimjeren sadržaj.
“Slijedi izborna kampanja kada će biti „eksplozija“ govora mržnje. Nalazimo se u duboko politizovanom društvu, a koje je takvo duže od 30 godina. Novinari su izloženi svakodnevno govoru mržnje, svi mi imamo manje ili više uspješne načine da se time pozabavimo. Svi smo na kraju krajeva ljudi. Moje kolege pa i ja lično bili smo na meti kritika, pa i govora mržnje”, rekao je Stanković, naglašavajući da je podjednako važno pričati i o mehanizmima zaštite.
Glavna i odgovorna urednica „Glasa Srpske“ Borjana Radmanović Petrović kaže da se u najstarijem dnevnom listu u Srpskoj dobro vodi računa o ovom problemu.
“Došli smo u situaciju da ljudi medije svrstavaju na nečiju stranu. Mi ukazujemo na probleme, ali takvi tekstovi često prođu nezapaženo. Vrlo brzo pada u zaborav i dođemo do toga da se bavimo nekim drugim temama”, kaže Radmanović Petrović, s nadom da će ova kampanja dati rezultate.
Predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske smatraju da je ovakva diskusija izuzetno korisna, jer se može čuti mnogo iskustava i problem sagledati sa različitih aspekata.
“MUP Srpske ima specijalne jedinice koji se samo bave ovim problemima. Ulažemo resurse i znanje, ali zakonska regulativa nije dobra. Nekada nemamo mogućnost da nešto istražimo, kleveta je dekriminalizovana. Ljudi su često prepušteni sami sebi da blokiraju određeni sadržaj. Kada je u pitanju krivično djelo mi možemo da istražujemo. Smatramo da je ključna brzina djelovanja”, naglasili su stručnjaci iz MUP-a.
Ombudsman za ljudska prava BiH Ljubinko Mitrović smatra da se ne treba zanositi idejom da će govor mržnje na prostoru BiH tek tako nestati, jer sa njim živimo već jako dugo.
“Institucija Ombudsmana za ljudska prava prošle godine je uradila izvještaj o govoru mržnje u BiH. Borba protiv ove negativne pojave predstavlja dugotrajan proces kako bi se došlo do rješenja. Zato pozivam sve javne ličnosti da osude govor mržnje, pogotovo u vremenu predizborne kampanje, jer ovo društveno zlo ne trpi ćutanje, već traži jasnu osudu”, poručio je Mitrović i naglasio da govor mržnje često ne predstavlja krivično djelo, nego prekršaj.
“Plavi telefon” usijan
Maja Stanojević iz ” Plavog telefona ” naglasila je da zbog problema sajber nasilja i govora mržnje imaju sve više poziva.
“Djeca se javljaju zbog stresa, depresivnosti, a mnogi su pokušali da izvrše suicid. Najvažnije je da se dijete sasluša i da podijele sa nama šta im se dešava. Fizičko nasilje prelazi i u virtuelni svijet, a sajber nasilje je u porastu”, naglasila je Stanojevićeva.
