Da li će ratari imati očekivanu zaradu od pšenice: Ovo je otkupna cijena

17.07.2024. | 20:29

Za kilogram najkvalitetnijeg zrna pšenice mlinovi u Srpskoj ratarima daju oko 0,40 KM što je za nekoliko feninga manje od cijene koju su domaći poljoprivrednici priželjkivali zbog čega će, kako kažu i ove godine, uprkos visokim prinosima hljebnog žita izostati očekivana zarada.

Žetva pšenice u Semberiji, najvećoj žitnici Srpske, okončana je prije sedam dana i više od 80 odsto roda već je u silosima lokalnih mlinova koji ratarima polako isplaćuju novac za preuzetu robu.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije” Boško Radić kaže za “Glas” da se cijena pšenice u Bijeljini kreće od 0,35 do 0,40 feninga po kilogramu, u zavisnosti od kvaliteta. On je naveo da su ovogodišnji i prinosi i kvalitet pšenice znatno bolji nego lani, ali da će i uprkos tome pokriti samo osnovne troškove.

– Poljoprivrednik koji plaća zakup zemljišta ne može biti zadovoljan tom cijenom. Resorno ministarstvo je izračunalo da na prosječan rod uz ponuđenu cijenu možemo doći do zarade, ali ako u tu kalkulaciju ubacimo zakup koji nas košta od 400 do 1.000 KM po hektaru, jasno je da ne možemo biti zadovoljni postignutom cijenom pšenice – rekao je Radić.

Poljoprivredno-proizvodno preduzeće “Jelena” iz Kozarske Dubice do sada je otkupilo oko dvije hiljade tona pšenice i to po cijeni od 0,33 do 0,41 KM po kilogramu u zavisnosti od kvaliteta.

Direktor ovog preduzeća Marko Vlajsević kaže da su u skladište primili više od četiri hiljade tona pšenice, čije je lagerovanje besplatno do 1. avgusta, nakon čega će se naplaćivati 3,5 KM plus PDV po toni.

– Imamo dvije sorte – obična, odnosno stočna i poboljšivač pšenica. Za lošiju se cijena kreće od 0,33 do 0,36 KM po kilogramu, odnosno ukoliko je hektolitar veći od 76, onda je cijena 0,36 KM. Za kvalitetniju sortu cijena se kreće od 0,37 do 0,41 KM po kilogramu – naveo je Vlajsević.

On smatra da bi poljoprivrednici trebalo da budu zadovoljni otkupnom cijenom, s obzirom da je ove godine veća, kao i prosječan prinos hljebnog žita.

– Otkupna cijena je slična i u ostalim krajevima Srpske, ali malo ko ima poboljšivače, odnosno kvalitetniju pšenicu koja ide u mlinsku industriju i koju više plaćamo – rekao je Vlajsević.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Srpske Stojan Marinković rekao je da će razgovarati sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS da se sa dobavljačima već sada ugovore sjemena koja zadovoljavaju potrebe mlinsko-pekarskog sektora, da bi se u jesenju sjetvu ušlo sa određenom izvjesnošću kada je riječ o kvalitetu.

– Pšenica je berzanska roba, naše tržište je otvoreno i nažalost nemamo tu zaštitu domaće proizvodnje bar u vrijeme žetve. Prepušteni smo globalnom tržištu u kojem smo izuzetno mali – rekao je Marinković.

On je dodao da svake jeseni ulaze u sjetvu pšenice znajući da će u vrijeme žetve imati problem sa otkupnom cijenom koju diktira berza i kojom se rukovode i domaći mlinari.

– Imajući u vidu da su različiti tipovi zemljišta i agrotehnike dale i različite prinose sigurno imamo parcela gdje je prinos ispod četiri tone koji ne može opravdati troškove proizvodnje. Međutim, ako uzmemo u obzir da je prosječan prinos šest tona po hektaru onda bi to na cijenu pšenice od 0,36 KM po kilogramu i dalo nekakvu dobit – istakao je Marinković.

PODSTICAJI

Kako bi proizvodnja bila održiva ratari će i ove godine, baš kao i prethodnih, dobiti značajnu podršku od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Osim podsticaja od 580 KM po hektaru zasijane površine, dobijaju i regresirani dizel, ali i znatna sredstva za kapitalne investicije.