Danas je Badnji dan: Ovo je praznik pun simbolike i običaja, a evo koje morate ispoštovati

06.01.2021. | 07:41

Badnji dan je posljednji dan četrdesetodnevnog posta i to je uvod u jedan od najvećih hrišćanskih praznika – Božić. Evo koji običaji se vezuju za jedan od najsrećnijih dana u godini.

Srbi su običaje za Badnji dan naslijedili od svojih predaka i oni se i dalje poštuju. Za badnjak se siječe najčešće grana hrasta, drveta koje je kod Slovena uvijek bilo sveto.

Badnji dan je pun rituala i simbolike, živopisnih radnji i sve su povezane s porodičnim kultom ognjišta. Narodni običaji na Badnji dan veoma su stari – neki su se malo izmijenili, neki su isti, a neki su potpuno iščezli.

Sječenje badnjaka

Badnjak sijeku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, prije izlaska Sunca. Zavisno od krajeva, birani su različiti badnjaci. U istočnoj Srbiji, biran je cer, na zapadu, zavisno od kraja, to su hrast ili bukva, u smedrevskim selima, na primjer, siječe se samo hrastova grana. Broj badnjaka takođe varira zavisno od kraja.

Negdje se siječe jedan badnjak, negdje dva, tri, devet, a ponegdje onoliko badnjaka koliko ima muškaraca u kući. Kad se domaćin vrati iz šume i donese badnjak, odnosno badnjake, prislanja ih na kućni zid, a tek s prvim mrakom se badnjak unosi u kuću i stavlja na ognjište. Dok su badnjačari još u šumi, iz kuće se posakrivaju tronožne stolice, metle, kudjelje, vretena i igle.

Obilaženje kuća

U Vojvodini se djeca okupljaju, predveče, prije večere, prazne đačke torbe i idu u korinđanje. Ovaj običaj je veoma sličan koledarskim običajima kod drugih naroda. Mali korinđaši obilaze u kuće u komšiluku i pjevaju (korinđaju) pjesmice kojima najavljuju radostan dolazak Božića, a od domaćina očekuju da ih daruje nekom prigodnom sitnicom. Domaćini kuće daruju djecu jabukama, slatkišima, kolačima, suvim voćem, orasima, a rjeđe novcem.

Unošenje badnjaka i slame

U toku dana, domaćica u jedno sito stavi sve vrste žitarica, suvih šljiva, oraha i jabuka i to sve stoji u vrhu stola gdje se večera. Ponegdje sito stave pod sto, a ponegdje kod ognjišta. Tim žitom posipa se badnjak, slama i polažajnik.

Pred veče domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Kuca na vrata, a kada ukućani pitaju “Ko je?” odgovara “Badnjak vam dolazi u kuću”. Potom mu domaćica otvara i obraćajući se badnjaku govori “Dobro veče, badnjače”. Domaćin, stupajući desnom nogom preko praga unosi badnjak u kuću, i pozdravlja ukućane riječima “Dobro veče, došlo Badnje veče”, a domaćica dočekuje sipajući po njemu žito iz sita.

Noseći badnjak domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a domaćica i sva djeca idu za njim pijučući kao pilići. Po unošenju badnjaka, domaćin ili domaćica, unosi slamu i raznosi je po cijeloj kući, a posebno na mjesto gdje će biti postavljena večera. Pri tome onaj ko nosi slamu kvoca, a ostali pijuču. Preko slame se postavlja stolnjak jer se služi i jede na podu. Stolice su iznijete iz kuće i sjedi se na slami.

Poslije Božića, tačnije na treći dan Božića (Sveti Stefan), ova slama se nosi u obor, štalu ili ambar, a njome su i obavijali voćke da bi bolje rodile.

Loženje badnjaka

Badnjak se cjeliva, maže medom i stavlja na ognjište. Kada je badnjak stavljen na ognjište, prema njemu se moralo ponašati kao prema živom biću: kitili su ga zelenim granama, ljubili, ali i prelivali vinom, posipali žitom, itd.

Djeca „džaraju“ vatru odnosno grančicama raspaljuju i čačkaju vatru izazivajući pregršti varnica i iskri govoreći Koliko iskrica toliko parica, pilića, košnica… nabrajajući svu stoku i živež čije se blagostanje priželjkuje.

Negdje se uz badnjak u kuću unosi i pečenica i govori „Dobro veče, čestiti vi i badnje veče“ a ukućani odgovaraju „Dobro veče, čestiti vi i vaša pečenica“. Poslije završetka ovoga domaćin okadi cio dom i večeru, zapali svijeću i pristupa se badnjoj večeri.

Badnja večera

Badnja večera je raznovrsna i obilna, ali posna. Na njoj, prije svega, mora učestvovati sva čeljad. Jede se, ne sa stola, već s poda, po kojem je prostrta slama, ili s prostrte velike vreće u koju je stavljena slama, tanak sloj… Badnjački kolač se ne siječe nožem već se lomi rukom. Ne smije se pojesti sve jelo ni popiti sve piće nego se ponešto ostavlja da prenoći, na onom mjestu s koga se večeralo. Na Badnje veče, isto tako ni na prvi ni na drugi dan Božića, trpeza se ne diže, ne sklanja, čak se ni đubre ne izbacuje iz kuće. Od ovog pravila danas se odstupa, naročito u gradu gdje se Badnjačka večera jede sa stola ispod kog je prostrta slama ili samo čak zavežljajčić slame s drenovom grančicom.