Ekonomisti savjetuju: Pratite akcije u trgovačkim lancima i tako bar malo kompenzujte poskupljenja

02.03.2022. | 08:11

Divljanje cijena proizvoda i usluga ide nezaustavljivim tempom, pa se tako u potrošačkoj korpi za isti novac gotovo iz dana u dana nalazi sve manje namirnica, a zaštitnici prava potrošača i ekonomisti savjetuju građanima Srpske da prate akcije u trgovačkim lancima i na taj način bar malo kompenzuju poskupljenja.

Najnoviji podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da su cijene namirnica u januaru ove godine skočile za nekoliko feninga u odnosu na decembar, a u odnosu na isti mjesec lani za po čak nekoliko maraka. Statistika pokazuje da se proizvodi koji nisu poskupjeli mogu izbrojati na prste jedne ruke. Tako je kilogram brašna za godinu poskupio za 0,17, a polubijeli hljeb za 0,35 KM. Litar ulja skuplji je za više od marku, kilogram kafe za skoro tri marke, a porasle su i cijene voća, povrća i mliječnih proizvoda.

Za kilogram paprika kupci su u januaru ove godine morali izdvojiti 1,19 KM više nego lani, a 1,25 za margarin.

Statističari su izračunali i da je teletina bez kosti za mjesec poskupila za 0,25 KM, tvrdokorni žuti sir za 0,91 KM, a makaroni za 0,22 marke.

Potrošače je dodatno zabrinula kriza nastala zbog rusko-ukrajinskog sukoba, zbog čega su pojedini pohrlili da naprave zalihe brašna, ulja, šećera i sličnih namirnica. Ipak, kako uvjeravaju sagovornici “Glasa Srpske” za to nema potrebe, jer je snabdijevanje domaćeg tržišta uredno.

Predsjednik Udruženja mlinara RS, Zoran Kos kaže da je uvoz žitarica iz Srbije i Mađarske redovan, te da su cijene ostale iste kao što su bile i prije izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba. Ipak, kako kaže, u Čikagu na osnovnoj berzi došlo je do drastičnog poskupljenja pšenice.

“Do sljedeće žetve brašno će vjerovatno otići još koju marku, ali to je jednostavno usklađivanje cijena sa nabavkom sirovine i praćenje poskupljenja energenata”, rekao je Kos.

Mlinari kako kaže kupuju po novim cijenama, pa se to miksa sa zalihama i dobija se neka prosječna cijena, koja ide pomalo na gore.

“U proteklih nekoliko dana potražnja za brašnom je povećana, posebno iz FBiH, gdje je nešto veća panika. Međutim, nema potrebe za lagerovanjem brašna i panikom jer imamo zalihe koje mogu da zadovolje potrebe kupaca”, rekao je Kos, dodajući da im se za nekoliko mjeseci bliži i nova žetva.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske “SWOT”, Saša Grabovac kaže da se situacija sa kupovinom većih količina brašna ponavlja baš kao i u doba pojave virusa korona.

“Trebaće određeno vrijeme da bi se građani smirili i da bi došlo do smanjenja prekomjerne kupovine, jer je riječ o kolektivnom strahu od mogućih nestašica”, rekao je Grabovac.

Kada je riječ o divljanju cijena Grabovac kaže da bi građani trebalo da prate akcije koje objavljuju maloprodajni lanci i da na taj način koliko-toliko kompenzuju stalna poskupljenja.

“Oni koji imaju eventualno prostora da malo više rade, sigurno će i raditi neke dodatne poslove jer im ne preostaje ništa drugo. A ono što bi i država trebala svakako uraditi, s obzirom na vanredne okolnosti koje smo imali tokom pandemije a sada i sa sukobom između Ukrajine i Rusije, koji prouzrokuje mnogobrojne poremećaje na tržištu energenata i hrane, jeste to da razmisle o smanjenju poreza, akciza i nameta bar na ona dobra koja svi moramo svakodnevno konzumirati”, rekao je Grabovac.

Predsjednik Udruženja građana “Pokret potrošača RS” Ostoja Kremenović rekao je da im se veoma mnogo potrošača obraća zbog skoka cijena.

“Pokretali smo inicijativu da se primjenjuju zakonska rješenja kojima su propisana ovlaštenja Vlade RS i nadležnih ministarstva kada je riječ o kontroli cijena, a sa ciljem zaštite standarda potrošača”, rekao je Kremenović.

Domaća proizvodnja

Ostoja Kremenović kaže da zemlje koje imaju skromniju domaću proizvodnju, osjete mnogo veći pritisak na tržišna kretanja u vrijeme krize, nego zemlje koje imaju snažniju domaću proizvodnju.

“Jedan broj građana Srpske stvara rezerve osnovnih životnih namirnica za ‘ne daj Bože’, ali to je karakteristično ponašanje potrošača u kriznim situacijama, za koje nema potrebe”, rekao je Kremenović.