Fenomen “medijske zaraze”: Zašto je 15.000 ljudi gledalo prenos zločina iz Gradačca?

15.08.2023. | 09:19

Nakon ubistva koje se dogodilo u Gradačcu, vlasti su najavile da će istražiti osobe koje su na internetu podržale Nermina Sulejmanovića, koji je ubio svoju nevjenčanu suprugu Nizamu Hećimović, još dvije osobe, i na kraju sebe, prenoseći zločin uživo na Instagramu.

Taj prenos je u jednom trenutku gledalo oko 15.000 ljudi, a više od 300 je lajkovalo. Psiholozi kažu da je, u eri kada se na društvenim mrežama objavljuje svaki segment života, bilo pitanje trenutka kada će neko zarad “pet minuta slave” uraditi upravo ovo.

Na pitanje šta bi mogao biti motiv za prenos takvog nečega putem društvenih mreža, neuropsihijatar Milan Milić kaže za Euronews Srbija da je u pitanju “isticanje rijaliti života u koji smo svi globalno upali, gdje ako ne podijelite nešto i ako vas ne vide, kao da ne postojite”.

“To ide od toga da dijelite trenutke vašeg života, pa do onoga što može da vam donese slavu. Ovaj čovjek očigledno doživljava da on ima pravo da sudi i da će njegov sud naići na odobravanje nekih ljudi, ili da će ga razumjeti. Čak i da to nije tako, vrednuje samo svoju ‘pravdu’, to hoće da kaže, i njegova ‘moć’ se upravo tu pokazuje. On je ‘vlasnik nečijeg života’, i to nije čudno za sociopatske strukture”, kaže Milić.

Govoreći o onima koji su posmatrali zločin putem društvenih mreža, Milić kaže da “ne smijemo da zaboravimo da je dio naše prirode agresija, i da imamo potrebu za njom”.

“Moramo da se pozabavimo jednom vrlo snažnom silom u nama, to je agresija, koja ima dva pola. Jedan je proaktivni kojom savlađujemo životne prepreke, i destruktivni kada naiđemo na prepreku koja je tu, po našoj procjeni, nepravedno. Ljudi koji smatraju da je život nepravedan prema njima, koriste svaku priliku da se nezadovoljstvo pokaže ili da se nađu istomišljenici. Ljudi su zgroženi, ali to psihološki nije čudno. Živimo u svijetu dominantno nesrećnih ljudi, a nesreća rađa zlo”, kaže Milić.

Kada je u pitanju pojam femicida o kome se nakon svakog ovakvog slučaja govori još više nego obično, Milić ističe da je u pitanju situacija u kojoj učestvuju i psihološki i kulturološki faktori.

“Često imamo problem u komunikaciji u partnerskim odnosima da ljudi shvate da muškarci i žene jesu dva pola, ali smo prije svega svi ljudi. I jedni i drugi pripadamo toj našoj vrsti, i kad muškarac ili žena kažu da ne razumiju onog drugog, vidim nedostatak pravog interesa koji je dijelom kulturološki, a dijelom psihološki”, kaže Milić.

“MIslim da na tom razumijevanju treba mnogo da se radi, da uvažimo jedni druge kao ljude. Onda će to da se prenosi i na sve druge sfere odnosa muškaraca i žena. To bi moglo da se redukuje i kaznama, pravosudnim sistemom, mrežom socijalne zaštite… sve to mora biti mnogo uigranije i ozbiljnije da se pristupa, i da sve bude mnogo dosljednije, jer ovdje ima previše propusta”, ističe on.

Što se propusta tiče, oni će se tek utvrditi, a u tu svrhu istražni timovi Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, po nalogu i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva u Tuzli, obavljaju obimne operativne i istražne radnje koje se odnose na događaje prije, tokom i nakon trostrukog ubistva i pokušaja ubistva još tri osobe.

Portparol Tužilaštva Admir Arnautović izjavio je da su u određene provere uključene i druge policijske agencije.

Fenomen “gdje je lajvstrim”, smatra se, potiče iz SAD, gdje je u više slučajeva zabilježeno da postoje oni koji su spremni da gledaju zločine na internetu. Stručnjaci upozoravaju da ono što može početi kao morbidna radoznalost, brzo može postati obuka ili čak motivisanost za ovakve vrste zločina.

Jedan od posljednjih slučajeva u SAD bio je u aprilu, kada je jedan mladić (25) upao u banku u Luisvilu i ubio pet osoba, ranivši pritom još osmoro. Ubica je ovo prenosio na Instagramu, a kompanija Meta je rekla da je snimak “uklonjen što je prije moguće”. Kompanija je potvrdila i da je uklonila profile i snimke ubice iz Gradačca.

Mnogi procjenjuju da je ono što motiviše ubice da prenose zločine, činjenica da se manje osjećaju usamljeno kada su u virtuelnoj zajednici, i da se praktično osjećaju podržano. Društvene mreže, dodaje se, omogućavaju da se u kratkom periodu okupi veliki broj ljudi koje motiviše mržnja.

Jedno istraživanje kaže da broj masovnih pucnjava u SAD stalno raste, i da je to zapravo vezano za teoriju “medijske zaraze”, koja sugeriše da povećan broj vijesti o zločinima rezultuje i većim brojem zločina.

“Društvene mreže igraju ključnu ulogu u omogućavanju masovnih pucnjava, a ako se pravilno iskoriste mogli bi se koristiti za sprečavanje masovnih pucnjava”, navodi se u istraživanju efekata “medijske zaraze”.