Gašić: I na zimovanje sa turističkim vaučerima ako korona dozvoli

03.10.2020. | 08:15

Kampanja “Doživi Srpsku” pokazala se kao dobar potez u vrijeme pandemije virusa korona, što potvrđuje i podatak da je do sada iskorišćeno više od 16.800 turističkih vaučera širom Republike, a da li ćemo i na zimovanje sa njima, zavisiće od epidemiološke situacije.

Istakla je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministarka trgovine i turizma Suzana Gašić, naglasivši da je seoski turizam velika šansa za Srpsku.

– Mala seoska domaćinstva imala su dobru posjećenost tokom ovog ljeta i pokazalo se da je to segment u koji treba ulagati – istakla je Gašićeva.

Koliko je vaučera iskorišćeno i na kojim destinacijama?

Kampanja “Doživi Srpsku” imala je dobar odjek u javnosti. Iako su ljudi na početku bili oprezniji zbog epidemiološke situacije, značajniji porast broja zainteresovanih za vaučere bilježimo od trenutka kada smo izmijenili uredbu kojom smo smanjili broj noćenja kao uslov. Najviše posjeta zabilježeno je u banjskim centrima, kao i u etno-selu Stanišići i na Jahorini. Osim toga, i nacionalni parkovi bilježe veliki broj posjetilaca, kao i Trebinje.

Da li će nešto slično biti organizovano i tokom zimske turističke sezone? Postoji li mogućnost da turistički vaučeri zažive i u narednim godinama?

Turistički vaučeri su mjera koja je donesena s ciljem pomoći privredi. Vidjećemo kako će se razvijati epidemiološka situacija, imajući u vidu da dolazi i sezona gripa. U skladu s tim donosićemo odluke u vezi sa produženjem ovog projekta. Ako procijenimo da bi to bio dobar potez, razmišljaćemo i u tom pravcu.

Osim te, pokrenuta je i kampanja “Uživaj u Srpskoj”, možete li reći nešto više o toj kampanji, u čemu se ogleda njen značaj?

Napravili smo promotivni spot kako bismo svima pokazali da je Srpska sigurno mjesto gdje se može doći na odmor ili zbog poslovnih obaveza, bez straha od zaraze. Naglasili smo značaj odgovornosti svih, u smislu korišćenja maski na javnim mjestima i drugih preventivnih mjera.

Kako se pandemija odrazila na sektor trgovine i turizma?

Pandemija je negativno uticala kako na sektor turizma, tako i na sektor trgovine, iako to možda sa nekog aspekta i nije izgledalo tako jer su na početku prodavnice bile pune. Međutim, i trgovci su zabilježili određen pad prometa jer su građani na početku kupovali samo pojedinu robu i štedjeli na drugim proizvodima. Sektor turizma je najviše pogođen, kako na svjetskom nivou, tako i u Republici Srpskoj.

Kolika je šteta u tim sektorima?

Ono što konkretno znamo za prvih osam mjeseci ove godine jeste da je zabilježen pad od oko 40 odsto u naplati boravišne takse. Osim toga, turista je manje za oko 50 odsto. Broj stranih turista u proteklom periodu je bio zanemarljiv, s obzirom na zatvorene granice.

Da li se i na koji način pomoglo sektoru trgovine da prevaziđe nastale poteškoće?

Kako su mjere donošene i sektor trgovine je bio obuhvaćen mjerama Vlade RS, prvenstveno mislim na isplate plata i doprinosa jer smo bili svjedoci da je prodavnicama sa određenim proizvodima bio zabranjen rad u nekom periodu. I poslodavci u sektoru trgovine imali su mogućnost odgode plaćanja dospjelih obaveza, rata kredita, te mogućnost podizanja povoljnijih kredita koje nudi Garantni fond RS.

Da li su uočene nepravilnosti nakon što je prestala da važi uredba o ograničavanju marži koja je doprinijela da u jeku pandemije ne dođe do poskupljenja proizvoda?

Nakon ukidanja uredbe nisu zabilježeni nikakvi ozbiljniji poremećaji u cijenama. To je uspjeh Vlade RS jer smo pravilno procijenili kada je trebalo da se uvede ta uredba da bismo zaštitili naše građane koji su mogli biti izmanipulisani na različite načine, a s druge strane dobro smo procijenili i kada je potrebno ukinuti uredbu. Nije bilo ozbiljnijih poskupljenja, a s obzirom na to da imamo stabilno snabdijevanje svim vrstama robe, nije ni bilo potrebe da dolazi do oscilacije cijena, a nije bilo većih poskupljenja ni naftnih derivata.

Imate li podatak koliko je radnika ostalo bez posla?

Od Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske na sedmičnom nivou dobijamo izvještaje o dinamici kretanja radne snage na evidenciji ovog zavoda i prema tim pokazateljima od polovine marta do oktobra ove godine oko 14.300 radnika prijavljeno je na evidenciju Zavoda. U istom periodu, 14.700 radnika odjavljeno je sa evidencije Zavoda zbog pronalaska zaposlenja ili samozaposlenja, te možemo govoriti o povećanju broja zaposlenih za oko 400 radnika i primjetnom pozitivnom trendu zapošljavanja i fluktuaciji radne snage. U sektoru trgovine i ugostiteljstva jeste bilo otpuštanja i kada uporedimo broj prijavljenih i odjavljenih sa biroa, podaci govore o 400 radnika koji su ostali bez posla u sektoru trgovine i 300 u ugostiteljstvu.