Gavrić posjeduje sertifikat: Kavalitetan organski med može se utvrditi samo hemijskom analizom

12.11.2023. | 13:36

Kvalitet meda danas je teško vizuelno utvrditi, potrebna je hemijska analiza da bi se znalo da je u pitanju organski med, rekao je pčelar iz Stanara Mihajlo Gavrić, čiji pčelinjak posjeduje sertifikat u organskoj proizvodnji i trenutno jedini nosi nacionalnu oznaku “Organski proizvod Republike Srpske”.

Gavrić je izjavio Srni da je za ovaj sertifikat potrebno ispuniti mnoštvo parametara, da se zadovolji kontrola mnoštva uzoraka od farbe za košnice, koja mora biti odobrena i na vodenoj bazi, voska, saća, pa do meda.

“Vrše se redovne kontrole i laboratorijska ispitivanja uzoraka. Ako nešto odstupa ili nedostaje, gubite status organske proizvodnje i sankcionisani ste”, rekao je Gavrić.

Za proizvedeni organski med i ostale pčelinje proizvode porodično gazdinstvo Gavrić je, izlažući na brojnim domaćim i međunarodnim sajmovima, do sada nagrađeno sa 20 zlatnih medalja i jednom srebrenom.

Samo na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu dobilo je pet zlatnih medalja i povelja Novosadskog sajma za kvalitet.

“Pored standardnih proizvoda, od ove godine u ponudi imamo i svilene medne bombone, koje od našeg meda pravi stari zanatlija iz Sombora”, naglasio je Gavrić.

Kada je u pitanju organska proizvodnja, Gavrić je pojasnio da se pčele smiju prihranjivati samo sa sačuvanim medom od prošle godine.

“Minimalna količina meda da pčele izađu iz zimske hibernacije do proljeća je više od 25 kilograma po jednoj zajednici”, naveo je Gavrić, koji smatra da se pčelarstvom isplati baviti, ali da kvalitet godišnje ispaše diktira i količinu meda, a time i profit.

On je dodao da se kvalitet organskog meda utvrđuje redovnom kontrolom u skladu sa zakonskim procedurama organske proizvodnje tokom čitavog procesa proizvodnje.

Prema njegovim riječima, danas je teško vizuelno utvrditi kvalitet meda u odnosu na raniji period kada nije bilo u velikoj količini patvorenog meda

U suštini, dodao je, ili je med kvalitetan biljni ili je šećerni, odnosno pravi se od određenih vrsta šećera i taj nije dobar.

Gavrić kaže da je na ovom lokalitetu godina za pčelare bila veoma teška zbog kiše i da su dobro medili jedino pčelari u Hercegovini i oni na predjelima višim od 800 metara.

Od napasnika na pčelinja društva on je ukazao na variolu, koja se u organskoj proizvodnji ne smije hemijski tretirati, pa ispod košnice sadi bilje poput majčine dušice koja isparavanjem timola odbija ovog napadača iz prirode.

Koliko je med koristan za ljudsku ishranu, Gavrić je rekao da je dobra preventiva, ali ne i lijek.

Da bi proširio ciklus proizvodnje i sa komercijalnog gazdinstva registrovao samostalnu djelatnost u sektoru pčelarstva, Gavrić je pojasnio da je za potrebe nabavke pčelinje opreme ove godine aplicirao na drugi poziv Fondacije za održivi razvoj “Progresus” za dodjelu bespovratnih sredstava za nabavku opreme i alata mađarske proizvodnje u okviru projekta podrške Vlade Mađarske poljoprivrednicima Republike Srpske.

U narednom periodu namjerava da napravi i API komoru, odnosno prostoriju za inhalaciju vazduha iz pčelinjih košnice za liječenje respiratornih oboljenja.

Gavrić, koji je i Član Upravnog odbora Saveza udruženja proizvođača Republike Srpske, zadovoljan je ovogodišnjim odnosom sa resornim ministarstvom i podršci u kapitalna ulaganja, ali smatra da se sektor pčelarstva može dodatno unaprijediti.