Glava u torbi za hljeb sa sedam kora: Šumarstvo i građevinarstvo najopasnije djelatnosti u RS

12.02.2021. | 08:19

Šumarstvo i građevinarstvo i dalje su na vrhu liste najopasnijih djelatnosti u Republici Srpskoj što potvrđuje podatak da je najviše poginulih i teško povrijeđenih radnika hljeb zarađivalo u tim sektorima.

Posljednji u nizu nemilih događaja koji je uznemirio javnost dogodio se prije dva dana u Banjaluci kada je radnik iz Laktaša poginuo prilikom pada s krova stambene zgrade u izgradnji. U banjalučkoj Policijskoj upravi naveli su da je radnik pao u srijedu sa visine od 17 metara te da je od zadobijenih povreda preminuo u vozilu Hitne pomoći.

Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka saopšteno je da je tužilac naložio vještačenje radi utvrđivanja okolnosti ovog događaja, te da je naložena i obdukcija tijela nastradalog.

Ova nesreća, nažalost nije jedina na radnom mjestu u ovoj godini. Prema podacima Inspektorata RS u oblasti inspekcijskog nadzora dogodilo se 12 težih povreda na radu, od čega dvije u građevinarstvu, tri u hemijskoj industriji, dvije u šumarstvu i drvnoj industriji i pet u ostalim djelatnostima.

Prema podacima Inspektorata, u prošloj godini život na radnom mjestu izgubilo je osam radnika, od čega jedan u elektroprivredi, dva u građevinarstvu i četiri u šumarstvu i drvnoj industriji, te jedan u sektoru rudarstva. U istom periodu dogodile su se i 72 teže povreda na radu, najviše u šumarstvu i drvnoj industriji, ostalim djelatnostima i građevinarstvu.

Godinu ranije, navode u Inspektoratu, na radnom mjestu poginulo je 11 radnika, i to po jedan u elektroprivredi, tekstilnoj industriji i šumarstvu i drvnoj industriji, dva u ostalim djelatnostima, četiri u građevinarstvu i dva u rudarstvu.  U 2019. godini dogodilo se i 90 težih povreda na radu.

Predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno komunalne djelatnosti RS Dragana Vrabičić rekla je za Glas Srpske da je porazno da ljudi ginu na radnim mjestima.

“Svi smo mi svjesni da se nesreće dešavaju, ali je pitanje da li su sve mjere zaštite preduzete i kako dolazi do tih nesreća. S jedne strane, često se ne poštuje odredbe Zakona o zaštiti na radu, objekat nije adekvatno obezbijeđen i za te stvari krivicu isključivo snosi poslodavac, te kontrolni nadzorni organi koji su dužni da pregledaju građevine”, rekla je Vrabičićeva.

Dodala je da je ponekad sigurno i odgovornost na radnicima koji i kada imaju obezbijeđena zaštitna odjela ili šljem, ne žele da ih nose.

“Međutim, nema tog šljema koji bi sačuvao radnika pri padu sa visine od 17 metara. U tom slučaju objekat očigledno nije bio adekvatno zaštićen”, rekla je Vrabičićeva.

Propusti

U Inspektoratu RS naveli su da da je u oblasti zaštite na radu republička inspekcija rada u 2020. godini izvršila 1.421 kontrolu, od čega je 564 bilo sa utvrđenim propustima.

“U cilju otklanjanja nepravilnosti izrečena je 451 upravna mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja izrečene kazne u vrijednosti od 179.950 KM, a nadležnim sudovima podneseno je 13 prekršajnih prijava”, naveli su u Inspektoratu RS.

Dodali su da su kontrole pokazale da se najčešće nepravilnosti odnose na propuste u organizaciji i sprovođenju mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada.