Granica za usvajanje djece pomjerena na 10 godina: U pripremi novi Porodični zakon Srpske
07.12.2021. | 19:17Do kraja godine trebalo bi da bude završen Prednacrt novog Porodičnog zakona RS, kojim se predviđa veći stepen zaštite za prava i interese djeteta, odnosno uvodi institut porodičnog doma, propisuju veća prava za vanbračnu zajednicu, a granica za potpuno usvajanje djeteta pomjera na 10 godina.
Važeći Porodični zakon stupio je na snagu prije skoro dve decenije, što je, navode u Ministarstvu pravde RS, dovoljan period da se identifikuju određeni nedostaci nekih rješenja, za koja su teorija i praksa pokazali da zaslužuju preispitivanja i korekcije.
“Sa druge strane, tokom posljednje dvije decenije desili su se i dešavaju se i dalje određeni procesi u društvu koji zaslužuju pažnju i koji imaju određene implikacije na uređenje odnosa u porodici. To se pogotovo odnosi na pravno uređenje odnosa između roditelja i djece, a specijalno u smislu predviđanja i zaštite prava djeteta u skladu sa međunarodnim standardima – prevashodno Konvencijom o pravima djeteta”, navode za Srpskainfo iz Ministarstva pravde.
Radnu grupu za izradu teksta novog Porodičnog zakona RS čine predstavnici resornih ministarstava, te akademske zajednice, Advokatske i Notarske komore RS, Udruženja socijalnih radnika i nevladinih organizacija.
“U dosadašnjem radu Radne grupe već se pokazalo da će odnosi između roditelja i djece biti dio porodičnopravne regulative koji će pretrpjeti najveće i najvažnije izmjene u odnosu na važeći zakon, a sve sa ciljem zaštite prava i interesa djeteta. Pored toga, redefinisani su imovinski odnosi između bračnih supružnika – pogotovo u pogledu (pred) bračnog ugovora i uvođenja novog pravnog instituta porodičnog doma”, preciziraju iz ministarstva, dodajući da su vanbračnoj zajednici priznata šira pravna dejstva nego što je to slučaj sa važećim zakonom.
Takođe, uvodi se i mogućnost anticipirane punomoći, kojom osoba unaprijed određuje koga bi željela za svog staraoca, u slučaju da u budućnosti ne bude mogla sama da vodi računa o sebi. Tekst Prednacrta trebalo bi da bude završen do kraja ove godine. Očekivanja su da će se Nacrt Porodičnog zakona naći u parlamentarnoj proceduri početkom 2022. godine, te da će Prijedlog biti usvojen sredinom iduće godine.
Predsjednik radne grupe, profesor sa banjalučkog Pravnog fakulteta Darko Radić, napominje da se novim zakonom uvodi dosta promjena, sa težištem na uređenju odnosa između roditelja i djece, posebno sa stanovišta zaštite prava i interesa djeteta, što su u praksi goruća pitanja.
“Na potpuno nov način ćemo urediti vršenje roditeljskog prava, održavanje ličnih odnosa između djeteta i roditelja sa kojim dijete ne živi i ostalih srodnika. Posebno smo razradili pravo djeteta da saopšti svoje mišljenje u sudskom i upravnom postupku, kada njegov uzrast i zrelost to dozvoljavaju”, pojasnio je Radić za portal Srspkainfo.
Ovaj zakon, dodaje on, predviđa i jednu novinu u odnosu na ostala zakonodavstva u BiH i regionu, a to je „porodični dom“. Riječ je o stanu, kući ili stambenoj jedinici koju koriste supružnici i njihova djeca za stanovanje i ta nekretnina će imati specijalan status, naročito u slučajevima razvoda braka ili kada roditelji razdvojeno žive, a još su u braku.
“Po važećem zakonu, u tim situacijama o nekretnini se raspravlja prema pravilima koja ne uvažavaju lične odnose, lične imovinske prilike i zaštitu prava i interesa djeteta. Sada se stvari mijenjaju, biće posebno uređeno ko može koristi porodični dom u slučaju disolucije porodice i ta odluka umnogome će zavisiti od činjenice koji roditelj će vršiti roditeljsko pravo, odnosno sa kojim roditeljem djeca ostaju da žive. Ako taj roditelj nema svoj stan ili nije u mogućnosti da obezbijedi drugi stan, onda će djeca i taj roditelji uživati posebna prava u pogledu porodičnog doma”, precizira sagovornik.
Vanbračnim partnerima su priznata još neka prava u odnosu na važeći zakon, ali i dalje ova zajednica nije u potpunosti izjednačena sa brakom. Porodičnim zakonom koriguje se i minimalni iznos za izdržavanje djeteta, koji se ubuduće neće određivati samo od procenta plate, već u fiksnom iznosu i u odnosu na ukupni prihod davaoca izdržavanja.
“Neko može imati relativno skromnu platu, ali značajnu imovinu, i u takvoj situaciji bi onda dolazilo do potencijalno nepravičnih rješenja. Uredili smo dodatno i postupak usvojenja, pošto je u praksi bilo problema, a najvažnija izmjena je da se gornja starosna granica djeteta povećava sa pet na navršenih 10 godina, čime će biti omogućeno da veći broj djece bude potpuno usvojeno”, zaključuje profesor Darko Radić.
U Srpskoj je prošle godine evidentirano 315 mališana bez roditeljskog staranja, zabilježena su četiri potpuna usvojenja, kao i pet nepotpunih, podaci su ministarstva zdravlja. Lane je bilo 34 zainteresovanih usvojilaca. U skladu sa trenutnim zakonom, potpuno se može usvojiti dijete uzrasta do pet godina, koje nema žive roditelje ili su mu roditelji nepoznati, a nepotpuno usvojeno može biti dijete starije od pet godina.
VIŠE POSLA ZA NOTARE
Notari u Srpskoj, po novom Porodičnom zakonu RS, trebalo bi da dobiju nadležnost da vode Centralni registar bračnih ugovora i Registar anticipiranih punomoći, kojim neka osoba želi unaprijed da odredi ko će biti njen staralac, u slučaju nepredviđenih okolnosti.
Predsjednica Notarske komore Slada Ivelić koja učestvuje u radnoj grupi, ocjenuje da je riječ o modernom zakonu, kojim se predviđaju mnoge novine kojih nije do sada bilo u domaćem sistemu.
“Mi smo od početka notarijata radili bračne ugovore, sada samo uvodimo registar kako bi se uredila evidencija u pogledu toga ko je sve zaključio bračne ugovore. Kada notar po službenoj dužnosti dostavi bračni ugovor u registar, onda je svaki notar dužan da, prilikom zaključenja ugovora o prometu nepokretnosti, izvrši uvid u registar i utvrdi da li postoji bračni ugovor. To uveliko mijenja situaciju, bukvalno ćemo natjerati da se vrši sređivanje katastra nepokretnosti i prevenirati sudske sporove. Kao što je registar testamenata, uveliko olakšao rad notara i sudova, tako će biti i sa registrom punomoći i registrom bračnih ugovora, ako ih poslanici usvoje”, smatra Ivelić.