Havarija na elektromreži u junu paralizovala BiH: Evo šta kažu stručnjaci može li se ponoviti

08.08.2024. | 07:07

Bosna i Hercegovina je zajedno s još nekoliko zemalja regiona u junu doživjela veliki ispad elektroenergetske mreže, što je događaj koji se rijetko dešava, a prvi put u javnosti je otvorio debatu o stabilnosti elektroenergetske mreže.

Klimatske promjene, velike suše i vrućine motivisale su veliki broj građana BiH da instaliraju klima-uređaje, a sve više pažnju javnosti privlače toplotne pumpe s inverterima koje se zimi mogu koristiti za grijanje, a ljeti za hlađenje. Svi ovi uređaji, uz sve veće korištenje električnih automobila, bicikala i trotineta, povlače veliku količinu električne energije, a građani se brinu da bi mogli ostati bez struje kada ona bude bila najpotrebnija.

Stručnjaci koje smo kontaktirali imaju različita mišljenja, ali svi se slažu da je problem u dotrajaloj prenosnoj mreži i preopterećenoj lokalnoj distributivnoj mreži, posebno u velikim centrima poput Banjaluke ili na Jahorini, gdje je izgrađen veliki broj objekata.

Mirza Kušljugić, ekspert za energetiku, za “Nezavisne novine” ironično kaže da nikad nije bilo više “stručnjaka” kao kada je u junu došlo do kolapsa energetskog sistema.

“Ali ono što je dobro jeste da se konačno počelo razgovarati o mreži. Raspad koji se desio konačno je pokrenuo raspravu o ovom dijelu kritične infrastrukture kroz koju čitava tranzicija treba da prođe”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Cvjetko Žepinić, izvršni direktor za rad i održavanje u “Еlektroprenosu BiH”, za “Nezavisne” tvrdi da BiH ima najjače interkonekcije u čitavoj Evropi i da se za problem ispada koji se desio u junu ni na koji način ne može okriviti prenosni sistem BiH. On objašnjava da je sistem naslijeđen iz bivše Jugoslavije dizajniran za veliku industriju koje više nema. Paradoksalno, kako objašnjava, problem BiH nije prekapacitiranost, već potkapacitiranost mreže.

“Naša mreža je sada ‘prazna’, a to stvara problem visokih napona koji skraćuju životni vijek naše opreme zbog naprezanja. To je problem koji hitno moramo da rješavamo”, rekao nam je on. Osim toga, kako ističe, potrebno je investirati u postojeću prenosnu mrežu koja je stara i iz vremena bivše Jugoslavije.

Luka Petrović, direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”, za “Nezavisne novine” kaže da bi oni željeli da vide što više malih solarnih elektrana na krovovima stambenih objekata i male vjetroparkove, te da bi to pomoglo stabilizaciji mreže.

“Mi nemamo ništa protiv izgradnje tih objekata. Idealno bi bilo da se iskoriste postojeći prenosni kapaciteti za izgradnju objekata iz obnovljivih izvora, a da se paralelno razvijaju novi prenosni kapaciteti za prihvatanje energije iz novih objekata koji će se graditi u BiH”, smatra on. Na ovaj način, kako kaže, ne samo da će se podmiriti domaće potrebe, već će se i ostvariti viškovi koji će se moći prodavati na tržištu. On je zapitao “Elektroprenos” i Nezavisnog operatera sistema da li imaju planove za priključenje velikog broja najavljenih i planiranih solarnih elektrana i vjetroparkova kapaciteta iznad 30 MW i da li će moći primiti svu energiju koja će se proizvesti.

Za Žepinića pitanje solarnih i vjetroparkova je suvišno, jer, kako smatra, problem je da ne postoje tržišta koja tu energiju mogu prihvatiti, a cijena je suviše niska da bi se opravdale investicije. Umjesto toga, kako on smatra, treba ići u izgradnju velikih akumulacionih hidrokapaciteta za koje kaže da su jeftiniji, a energija se može lakše skladištiti i proizvoditi noću kada nema sunca ili kada ne duva vjetar.

Kušljugić se slaže da solarni i vjetroparkovi predstavljaju problem za prenosne sisteme, ali ne dijeli mišljenje da su veliki hidrokapaciteti jeftiniji.

“Da su jeftiniji, ne bi se pravili solarni i vjetroparkovi, ali se slažem da preveliki komercijalni interes za te objekte koji se priključuju na mrežu nije optimalno rješenje”, kaže on i sugeriše da bi ova mini-postrojenja trebalo priključivati na pametne mreže u lokalnim centrima gdje je velika potražnja, poput urbanih sredina.

Osim ugradnje kompenzatorskih postrojenja, koja će riješiti problem visokog napona, prema Žepinićevom mišljenju, potrebno je investirati u velike trafostanice, poput one u Banjaluci, koja je sada, kako ističe, najveći problem. Nedavno je Srđan Mazalica, regionalni direktor u “Elektroprenosu BiH”, najavio da će uskoro krenuti izgradnja trafostanice vrijedne 25 miliona maraka kod Medicinske elektronike u Banjaluci, kojim će se konačno riješiti problem ispada sistema u gradu.