Imaju li žene u Srpskoj “pravo na život”: Zakon kojim se uvodi femicid “pao” zbog jedne riječi

18.05.2024. | 18:00

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, koji je bio u formi nacrta, a kojim bi se, između ostalog, u zakon u Republici Srpskoj uveo termin femicid kao lišenje života žene, po svemu sudeći, pao je upravo zbog te jedne riječi.

A samo nekoliko dana nakon što je prošao rok od šest mjeseci da se ovaj nacrt uputi u dalju proceduru, koje predlagač ima od nacrta do prijedloga zakona, desilo se još jedno ubistvo žene, i to u Foči. Inače, četvrti femicid ove godine u BiH.

Tanja Vukomanović, poslanica Kluba PDP-a u NS RS, za “Nezavisne” kaže da su tek bili upozorili da je rok istekao, a nedugo zatim se desilo novo ubistvo žene.

“Mi imamo kazne koje kažnjavaju zločine, no one su male i treba da se mijenjaju. Sudska praksa je takva da za ubistvo žene počinioci dobiju tri-četiri godine, a maksimum 15. No, mislim da to treba da bude teško krivično djelo, sa kaznom od 45 godina, i to je naš sljedeći korak, da pokušamo da se u krivični zakon uvede da ubistvo žene bude tretirano kao teško krivično djelo. Nacrt zakona koji je propao, po Poslovniku Narodne skupštine RS, ne može više kao takav da dođe u proceduru, tj. mora da se radi ponovo”, ističe Vukomanovićeva.

Dodaje da nisu dobili odgovor od resornog ministarstva da li ga rade ponovo, ali da su neka udruženja nagovijestila još prije nekoliko mjeseci da od tog neće biti ništa.

“Ministarstvo je trebalo da nađe kompromis, da zakon ne propadne samo zato što se jedna riječ nekome ne sviđa. Na kraju krajeva, nije bitna forma, već da se borimo protiv nasilja nad ženama, te nasilja u porodici. Ako termin femicid predstavlja toliki problem, hajde to drugačije da formulišemo”, rekla je Vukomanovićeva i dodala da neće odustati  te da će tražiti da se radi novi zakon o zaštiti od nasilja u porodici.

Provjerili su sa Ministarstvom porodice, omladine i sporta RS da li je ovaj nacrt pao, a kako su kazali za “Nezavisne”, s obzirom na to da je riječ o izuzetno značajnoj temi u društvu, Vlada RS će odlučiti na koji način će se dalje raditi na ovom zakonskom rješenju.

Podsjetili su da je Srpska  bila prva u regionu koja je 2000. godine Krivičnim zakonikom zabranila nasilje u porodici i porodičnoj zajednici, a potom ga definisala kao krivično djelo, što, kako navode, jasno govori da je RS oduvijek bila opredijeljena da pošalje poruku da postoji nulta tolerancija prema nasilju i da će nasilnici dobiti zasluženu kaznu. Istakli su da ne postoji nikakav pravni vakuum u procesu donošenja novog zakona na osnovu kojeg bi se moglo reći da je moguće počiniti krivično djelo nasilja u porodici i proći nekažnjeno.

Naime, nakon što su se u javnosti pojavile nedoumice u vezi sa ovim nacrtom, Ministarstvo porodice, omladine i sporta organizovalo je okrugle stolove u Doboju, Prijedoru, Banjaluci, Trebinju i Bijeljini, kako bi građanima i organizacijama dali priliku da iznesu svoje mišljenje, a 21 udruženje je poslalo pismo da “nacrt zakona nema za cilj stvarnu zaštitu žena žrtava nasilja, već uvođenje rodne ideologije u naše porodično zakonodavstvo i uništavanje tradicionalne porodice, a pod plaštom borbe protiv nasilja i na prevaran način…” zbog čega su zahtijevali da se, kao takav, povuče iz procedure.

Odlučili smo provjeriti sa Humanitarnim udruženjem žena “Duga”, čije ima se našlo na ovom spisku, da li su bili protiv uvođenja termina femicid, no, oni su se ogradili od peticije koja se protivi Nacrtu zakona od nasilja u porodici.

“Pri punoj odgovornosti, mogu da tvrdim da tu peticiju nismo ni  vidjeli niti smo je potpisali. Jedino čega je naše Udruženje bilo potpisnik jeste peticija protiv održavanja ‘Parade ponosa’. Pritom moram da napomenem da Udruženje razumije i prihvata ljude homoseksualne orijentacije, ali smatramo da se defileom na ulicama ne može riješiti problem ranjivih grupa, nego u Skupštinskoj sali. Naše udruženje, koje se bavi položajem žena i djece u društvu, kao najranjivijih kategorija, ne samo da podržava rješavanje definisanja femicida i porodičnog nasilja nego insistira na njemu, kao i svaki moralni građanin naše države ako je pri čistoj svijesti”, navode iz “Duge” za “Nezavisne”.

Dodaju da trenutno pokušavaju dobiti kopiju peticije, kako bi ustanovili da li se radi o zloupotrebi potpisa i pečata Udruženja, a potom će, navode, podnijeti prijavu prema licima koja su odgovorna za ovakvu konfuziju.

Brankica Raković, urednica “Lola” magazina, koja vrlo aktivno, argumentovano i glasno govori o ovoj temi, ističe da bi voljela da ministarka porodice, omladine i sporta izađe na pres-konferenciju i “najzad kaže istinu”.

“Voljela bih da čujem konkretne argumente protiv femicida, i to ne samo od ovih udruženja, a takođe bih voljela da, primarno mi žene, a onda i muškarci, koji bi sigurno stali u našu odbranu, dobijemo informaciju zašto naša sigurnost nije dovoljno vrijedna da bi se našla u zakonu. Ono što je najgore od svega je to što smo imali jednoglasno usvojen nacrt zakona, što znači da su oni koje plaćamo i koji odlučuju o našoj i sigurnosti ili zakoni, bili na strani zakona o femicidu, i umjesto da se bavimo manjkavošću tog nacrta, mi se bavimo tradicionalnim udruženjima koja nisu sposobna da naprave mail adresu, a kamoli da se bave sigurnošću žena”, kazala je Rakovićeva za “Nezavisne”.

Dodaje da bi vrlo rado razgovarala sa ministarkom, “jer će neka od nas sve to morati da pokrene i vodi do kraja”, te najavila da će nastaviti da radi na tome da se femicid uvrsti u zakone RS.

I Radmila Žigić, izvršna direktorka Fondacije “Lara” Bijeljina, naglašava da je nastala velika šteta, jer se među dijelom javnosti stvara uvjerenje da nasilje prema ženama i nasilje u porodici nije ozbiljan problem.

“Važno je naglasiti da zakon postoji i da je on dobar, te je bitno pozvati sve da dosljedno i odgovorno sprovode postojeći pravni okvir o zaštiti žena od nasilja u porodici, kao i odredbe Krivičnog zakona, koji nasilje u porodici stavlja u krivično djelo. Smatra se da je predlagač zakona odustao, ali mi zaista ne znamo dovoljno o ovome, no prošlo je šest mjeseci, a zakon je trebalo da bude u formi prijedloga dostavljen NS RS, no to se nije dogodilo, što se može tumačiti da je neko, resorno ministarstvo ili Vlada, odustao od tog zakona”, zaključuje Žigićeva.