Između nauke i muzike izabrao medicinu: Evo kada bivši član “Zabranjenog pušenja” očekuje kraj pandemije
16.08.2020. | 16:13Početkom osamdesetih godina Sarajlija Ognjen Ogi Gajić bio je član izvorne postave kultnog “Zabranjenog pušenja”.
Na njihovim prvim albumima svirao je saksofon i flautu. U jednom trenutku, međutim, između muzike i nauke izabrao je – medicinu, piše Slobodna Dalmacija.
Završio je Medicinski fakultet u Sarajevu, odstažirao svoje na Hitnoj pomoći, tri godine kao ljekar proveo je u Sarajevu, a potom otišao u Ameriku. Tamo je krenuo iznova i najprije radio kao bolničar, što mu je bila dobra priprema da opet položi sve ispite.
Danas je specijalista za intenzivnu njegu na Odjeljenju za plućnu medicinu prestižne klinike “Mayo” u Ročesteru, Minesota, te profesor na njihovoj medicinskoj školi, gdje je i sam završio specijalizaciju.
Govoreći o pandemiji virusa korona on je rekao da je to veoma teška bolest, te da su posljedice nesagledive.
“S aspekta intenzivne njege, što je moja uža specijalnost, infekcije novim korona virusom su teške, ali manje komplicirane nego mnoga druga kritična oboljenja s kojima se svakodnevno susrećemo. S druge strane, rapidno širenje infekcije i nagli priljev bolesnika je u nekim sredinama (Vuhan, sjeverna Italija, Njujork…) dovelo do paralize zdravstvenog sustava, nedostatka kapaciteta za intenzivnu njegu i velike smrtnosti. Posljedice virusa na javno zdravstvo, način života, socijalne, političke i ekonomske tokove su nesagledive. Treba se nadati da će barem neke od posljedica biti pozitivne; na primjer, smanjenje zagađenja okoliša ili efikasnije korištenje interneta za telemedicinu, teleedukaciju i biznis”, rekao je Gajić i dodao: “Kroz veliku internacionalnu studiju (VIRUS) koju Mayo klinika radi u sqradnji s Udruženjem intenzivne medicine (SCCM) može se najbolje vidjeti sadašnje trendove.”
“Otprilike jedna trećina bolesnika kojima je potrebno bolničko liječenje dobije tešku obostranu upalu pluća s potrebom za intenzivnom njegom, velikim koncentracijama kisika, neinvazivnim i invazivnim respiratorima. Prosječna smrtnost hospitaliziranih bolesnika je oko 20 posto, a onih koji zahtijevaju intenzivnu njegu i do 40 posto. Velike su razlike u rezultatima između pojedinih bolnica. Radimo analize kako bi mogli razumjeti te razlike. U našem iskustvu na Mayo klinici u Minesoti, broj kritično oboljelih je stabilan, možda malo manji nego prije par mjeseci. U svakom slučaju težina bolesti ovisi od ukupnog broja zaraženih te opšteg stanja bolesnika (starosna dob, komorbiditeti…)”, ističe.
O je dodao da se veliki broj oboljelih oporavi uz neinvazivne respiratore i uz ležane potrbuške.
“Kao što vidite na dashboardu VIRUS studije, vrlo mali broj pacijenata zahtijeva ECMO. Dobro organizovano opšte intenzivno liječenje s treniranim sestrama, tehničarima, farmaceutima, fizikalnim i respiratornim terapeutima te specijalistima intenzivne medicine je ključno za dobar ishod. U našem iskustvu znatan postotak kritično oboljelih se oporavi na high flow O2 (velike koncentracije i protok ovlaženog kisika), neinvazivne respiratore i uz ležanje potrbuške. Oko polovice kritično oboljelih zahtijeva invazivne respiratore i sedaciju, ali i kod njih imamo odlične rezultate i mali postotak smrtnosti. Korona virus upale pluća traje dosta dugo, i po nekoliko tjedana, ali treba biti strpljiv i izbjegavati komplikacije. ECMO koristimo u ekstremnim slučajevima kada konvencionalne metode nisu uspješne”, rekao je Gajić.
Dodao je da nema podataka da je virus oslabio.
“Nažalost nemamo podatke da je virus oslabio. Zadnjih mjeseci je više bolesnika mlađe životne dobi s boljim imunitetom i bez komorbiditeta, pa je možda i to razlog. Takođe, u ljetnim mjesecima ljudi su vani pa je i količina virusa kojoj smo izloženi manja”, kaže Gajić. Govoreći o vakcini, on je rekao da se nada kako će efikasna vakcina uskoro biti spremna.
“Prijenos je teško zaustaviti mada su neke sredine to uspješno postigle (Novi Zeland, veći dio Kine). Svi se nadamo da će vakcina za koronu uskoro biti dostupna i efikasna, možda čak i do zime. Uz vakcinu, epidemiološke mjere i razvoj prirodnog imuniteta osoba koje su preboljele korona virus, očekujemo da će pandemija biti zaustavljena 2021. godine”, rekao je.
Kada je riječ o registrovanoj ruskoj vakcini on ističe da o tome ne može mnogo da kaže.
“Ne mogu, za sada, komentarisati vijest o vakcini, jer to nije moja uža specijalnost. Nadam se da se testiranje radi po ustaljenim protokolima i da ćemo ubrzo znati koliko je učinkovito i ima li neke sporedne efekte. Nadajmo se najboljem. Nikada veći broj istraživača iz cijelog svijeta nije radio na jednom problemu. Nadamo se jednom ili više uspješnih vakcina”, rekao je.
