Jedan od gorućih problema: Maloljetnici najčešće žrtve trgovine ljudima u BiH

01.08.2023. | 20:17

Najčešće mete trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini su maloljetna lica koja su žrtve prosjačenja, kao i maloljetničkih brakova.

Kod nas se u sigurnoj kući trenutno nalaze dvije žrtve trgovine ljudima, dvije maloljetne djevojčice, kazala je u razgovoru za “Nezavisne novine” Ljilja Lukić, projektna koordinatorka fondacije “Lara” iz Bijeljine.

“Prema podacima naše sigurne kuće, 2021. godine imali smo osam potencijalnih žrtava trgovine ljudima, prošle godine bilo ih je četvoro, a od početka ove godine imamo dvije žrtve koje se nalaze kod nas. To su uglavnom slučajevi prosjačenja ili žrtve maloljetničkih brakova. Sva djeca koja su bila smještena u našoj sigurnoj kući bila su bez roditeljskog staranja”, kaže Lukićeva i dodaje da se najčešće radi o licima romske populacije.

“Najčešće su maloljetnici žrtve i potencijalne žrtve, bar oni slučajevi koji su otkriveni. Na primjer, 2021. godine od 57 otkrivenih potencijalnih žrtava trgovine ljudima, čak 50 je bilo djece, prošle godine od 38 potencijalnih žrtava, 29 su bila djeca. Taj trend pokazuje da su uglavnom maloljetnici žrtve trgovine ljudima”, objašnjava Lukićeva.

Napominje i da treba skrenuti pažnju na to da će na našim prostorima biti i sve više žrtava radne eksploatacije.

“Nažalost, već ima pojavnih oblika ove vrste eksploatacije. Sve više smo tržište za jeftinu stranu radnu snagu i pitanje je kojim će oni sve kanalima dolaziti, kako će biti tretirani i koliko njih će biti, ne samo žrtve kršenja radnih prava, nego kršenja ljudskih prava i koliko će tu biti slučajeva trgovine ljudima”, rekla je Lukićeva.

Napominje da bi trebalo više obratiti pažnju na seksualnu eksploataciju.

“Seksualna eksploatacija je bila veliki problem od 2000. do 2010. godine, kada je ‘Lara’ imala sklonište za žrtve trgovinom ljudima. U tom periodu bilo je više od 200 žena ili starijih maloljetnica koje su boravile u tom skloništu, i sve su bile žrtve seksualne eksploatacije. Znamo da je to bio onaj period kada je bio veliki broj klubova u koje su dovođene djevojke iz istočne Evrope i slično. Naša organizacija bila je jedna od prvih nevladinih organizacija u BiH koja se uhvatila ukoštac u borbi protiv trgovine ljudima”, priča Lukićeva.

Dodaje da je sada situacija drugačija i da su u pitanju žrtve seksualne eksploatacije koje su državljanke BiH.

“Nezvanično, imamo podatke da je veliki broj mladih djevojka vrbovan putem online kanala. Taj digitalni prostor je poprilično nezaštićen, ne samo kada je u pitanju trgovina ljudima, već i generalno, kada je nasilje u pitanju. Još, čini se, nismo ni zagrebali taj online prostor, a trebalo bi”, smatra ona.

Ističe da su ekonomska situacija i sav društveni kontekst takvi da je BiH podložno tlo za trgovinu ljudima.

“Čim je lošija ekonomska situacija, više je onih koji će biti socijalno ugroženiji i podložniji tome da ih neko vrbuje za neke nedozvoljene radnje, bilo da je to prosjačenje, seksualna eksploatacija ili neki sumnjivi poslovi u inostranstvu, gdje će ostati bez dokumenata i neće imati kome da se obrate. Nažalost, takav je cjelokupan društveni kontekst i veoma je velika odgovornost na svima nama, pa između ostalog i na medijima, da se o ovoj temi piše i govori”, kaže Lukićeva. Dodaje da potencijalne žrtve treba da znaju da mogu da se obrate lokalnim policijskim stanicama, ali i nevladinim organizacijama koja se bave zaštitom žena.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima održani su sastanci subjekata regionalnih monitoring timova za borbu protiv trgovine ljudima u Prijedoru i Istočnom Sarajevu.

Na području koje pokriva Policijska uprava Prijedor ove godine nije bilo evidentiranih krivičnih djela trgovine ljudima i krijumčarenja lica, a zabilježeno je 18 prekršaja prosjačenja.

Kako stoji u saopštenju, ni na području Policijske uprave Istočno Sarajevo u ovoj i prošloj godini nisu evidentirana krivična djela trgovine ljudima, rečeno je na sastanku Regionalnog monitoring tima za borbu protiv trgovine ljudima.

Policija apeluje na sve građane, ukoliko imaju saznanja o aktivnostima koje ukazuju na trgovinu ljudima ili su i sami žrtve zloupotrebe, da isto prijave najbližoj policijskoj stanici ili pozivom na servisni broj 122.

Rezolucijom Generalne skupštine UN 30. jul je ustanovljen kao Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima i obilježava se s ciljem podizanja svijesti građana o mogućim vidovima trgovine ljudima i potrebi pravovremenog reagovanja prilikom uočavanja takvih pojava.