Jesenja sjetva u Srpskoj privodi se kraju: Ratari spas našli u sjemenu “sa tavana”

– Iako smo mislili da je jesenja sjetva prošle godine bila najskuplja u istoriji poljoprivredne proizvodnje ova će je, ipak, premašiti – rekao je Marinković.

Kaže da su cijene mineralnog đubriva i sjemena znatno skočile, a kada se u obzir uzme i nafta, koja poskupljuje skoro svakodnevno, svaki komentar je suvišan.

– Ono što na neki način olakšava ovako tešku situaciju jeste obećanje od 500 KM subvencija po hektaru za posijanu pšenicu. S obzirom na značajno povećanje agrarnog budžeta na 180 miliona KM smatramo da će tu biti dovoljno sredstava koja bi trebalo da se usmjere i u ovu proizvodnju – kazao je Marinković.

Objasnio je da tri ključna prijedloga saveza pri kreiranju novog pravilnika jesu upravo subvencija đubriva, sjemena i povećanje regresa za gorivo.

– Prema sadašnjim informacijama nije došlo do smanjenja zasijanih površina, ali je došlo do smanjenog korištenja sjemenske pšenice – rekao je Marinković.

Poljoprivrednicima su, kako kaže, ogromne količine pšenice ostale u ambarima, pa oni koji su se odlučili na sjetvu sijali su vlastito sjeme, u narodu poznato kao sjeme sa tavana.

Objasnio je da sjetva vlastitog sjemena u suštini ne mora da ograniči visinu prinosa, ali uslovljava dodatna ulaganja u hemijsku zaštitu, protiv bolesti i štetočina.

– Na kraju to opet dođe na isto, ali jednostavno ratari u ovom momentu nemaju dovoljno novca da kupe tako skup repromaterijal i da sjetvu zasnuju u optimalnim rokovima i s optimalnim agrotehničkim mjerama – rekao je Marinković.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić rekao je za “Glas” da je jesenja sjetva u Semberiji pri kraju, te da će uprkos svemu ove godine biti i do 15 odsto više oranica zasijano nego prošle godine.

Naglasio je da ratare muči visoka cijena nafte i repromaterijala, prije svega mineralnog đubriva zbog čega ga malo ko od proizvođača i koristi.

– Ljudi siju onako kako moraju, većina sije domaće sjeme, ne kupuje ga, pa je zato i posijano više – rekao je Bakajlić.

U situacijama kada se ne koristi mineralno đubrivo, kako kaže, smanjenje prinosa je logičan slijed.

– Već u samom startu svi su svjesni da čim se ne koriste mineralna đubriva vjerovatno će prinosi biti manji, ali vidjećemo kako će se situacija odvijati – kazao je Bakajlić.

Poljoprivrednik iz Lijevča polja Duško Banjac kaže da neke oranice nisu još posijane, jer je zemlja suva i ne može se orati.

– Sjetva je u 70 odsto slučajeva u Lijevču polju obavljena bez đubriva, pa ćemo zbog toga imati jednu ili dvije prihrane, u zavisnosti od toga koliko budemo mogli finansijski podnijeti – rekao je Banjac.

Suša

Savo Bakajlić kaže da je kukuruz, kojeg je u Semberiji proljetos najviše posijano, podbacio u velikoj mjeri, od 60 do 90 odsto.

– Tražili smo da se zbog toga proglasi elementarna nepogoda – suša, nešto se oko toga pričalo, ali ništa od toga nije bilo – rekao je Bakajlić.