Jesu li skupe usluge notara: Advokati prigovaraju, građani plaćaju, Vlada odlučuje

25.03.2022. | 07:29

Jedva skuckate pare za stan, a onda vas čeka i trošak kod notara. Tako vam recimo za kupoprodajni ugovor u vrijednosti od 130.000 KM, treba još minimum 550 maraka, ne računajući upis u katastar. Građani i advokati ne kriju nezadovoljstvo, dok notari smatraju da su, čak i u doba poskupljenja, cijene uspjeli da svedu na realan nivo.

Banjalučanka Marija Đurić za BL portal kaže da je svjesna da je sve poskupilo, ali smatra da su notarske tarife previsoke . Kupujući stan ostala je, kako kaže, šokirana troškovima njihovih usluga.

,,Nedavno sam dala skoro 700 KM za kupoprodajni ugovor, zaista previše. Plus porez i sve ostalo, ma ovdje se ne isplati ni živjeti više“, sliježe ramenima Marija.

Svetozaru Lošiću nije jasno zašto neke usluge mora uzimati od notara, a što se cijena tiče, kaže, nema druge nego da se s njima pomiri.

,,Prije pojave notara, odem u sud i ovjerim, to je bilo daleko jeftinije. Ne znam ko je njih izmislio i za šta oni služe. Oni su jedna velika napast za sirotinju, koja hoće nešto sebi da kupi“, smatra Lošić.

Penzioner Simo Ubiparip vjeruje da je cijena proporcionalna poslu koji notari obavljaju. Priznaje da njihove usluge nije koristio već osam godina, ali mu nije jasno šta i ko bi im mogao zamjeriti.

,,Možda advokati, po principu – povika na vuka, a lisice jedu meso”, kaže Ubiparip.

Nije tajna da notari najviše posla, a samim tim i prihoda imaju u Banjaluci, pa je uvijek na konkursima mnogo više zaintesovanih za otvaranje kancelarije u najvećem gradu Srpske od predvođenog broja. Zato su malo koga iznenadili prošlomjesečni novinski naslovi da je komisija među 15 kandidata za budućih pet notara ministru pravde predložila baš članove porodica poznatih advokata, sudija, profesora i političara.

Iz Advokatske komore Republike Srpske smatraju da bi notarske usluge trebale biti jednako dostupne svim građanima i pravnim licima, kako bi imali punu slobodu izbora.

“Zakonodavac je, suprotno evropskom i domaćem konkurencijskom pravu, uspostavio monopolski položaj notara za izuzetno širok krug pravnih poslova i radnji za čije vršenje su jednako kompetentni i kvalifikovani i advokati”, kažu u Komori.

Oni naglašavaju da su na taj način diskriminisani, ali rad notara svakako uvažavaju.

Sa ovim je saglasan i advokat Mile Antonić koji za BL portal kaže da skoro sve poslove koje je ranije obavljao, sada mogu samo da rade notari.

,,Sve što je u vezi sa prometom nekretnina i nepokretnosti je notarski dio posla. Ne može me niko ubijediti da ne znam napisati  isti takav ugovor, ali,  jednostavno, zakon je taj koji je njih stavio u taj položaj“, jasan je Antonić.

Notari su preuzeli i dio poslova suda, pa mogu da vode i ostavinske postupke, osim ako nasljednici ne zahtijevaju da to uradi sud.

Anotonić smatra da je to dobro, jer se uvelo malo reda, ali podsjeća da su cijene ovjera u sudu bile manje. Što se notarskih cijena tiče, priznaje da su i one sad manje u odnosu na prije nekoliko godina.

,,Kada su počeli sa radom 2008. godine, to je bilo strašno. Cijene su sada prilagođene konkretnim potrebama. Vidite, mi smo ranije imali skupštinu akcionara, sve pripremite i prisutnost notara platite 2.000 KM plus PDV“, prisjeća se Antonić.

Da su se cijene notarskih usluga mijenjale u proteklih 14 godina, potvrđuje i predsjednica Notarske komore, Slada Ivelić.

“Od tada do danas cijene notarskih usluga su u više navrata, i to 2012, 2013, 2017. i 2018. godine, snižavane i prilagođavane opštoj situaciji. S druge strane, notari kao nosioci javne službe, takođe imaju troškove poslovanja na koja utiču inflatorna kretanja, pa nije realno da se cijene notarskih usluga mijenjaju ako imamo trend poskupljenja ostalih usluga. Treba uzeti u obzir i porast svih troškova, kao i održivost notarskih kancelarija u “malim ” notarskim sjedištima kao što su Čelinac, Srbac, Kozarska Dubica ili Mrkonjić Grad”, kaže Slada Ivelić za BL portal.

Takođe ističe da tu svakako treba dodati i plate zaposlenih u notarskim kancelarijama koje moraju pratiti inflatorna kretanja.

Ivelić naglašava da za određene poslove građani i dalje mogu da biraju da li će ih obaviti kod notara ili u opštini, kao što su ovjere potpisa na jednostranim izjavama, ovjere dokumenata, ovjere potpisa na ugovorima o zajmu, zakupu, posluzi i slično.

Ipak tvrdi da su ti poslovi, po pravilu, najjeftiniji kod notara, a tu se najbrže i obave, pa građani zato i traže njihove usluge.

“Ono što je bitno istaći je da notari za svaku svoju ovjeru izdaju fiskalni račun i plaćaju zakonom propisane poreze. Posebno treba naglasiti da od cijene po kvadratu nepokretnosti, koja raste vrlo brzo, zavisi i konačna cijena ugovora o prodaji, s tim da ugovor o prodaji i ugovor o hipoteci opet u zbiru ne iznose koliko iznosi kvadrat stambenog, odnosno poslovnog prostora u bilo kom gradu u Republici Srpskoj. Imajte u vidu da se kvadrat stambenog ili poslovnog prostora drastično razlikuje u Banjaluci u odnosu na Gradišku, Novi Grad ili Mrkonjić Grad, od čega zavisi i visina notarske usluge. Naše cijene nisu povećane, već uslovljene visinom cijene nepokretnosti”, objašnjava Ivelić.

Napominje i da su notari tu da obezbijede pravnu sigurnost, a ugovori koji se zaključuju kod njih provodivi su u javnim evidencijama.

Posljednju Uredbu i Tarifu o određivanju nagrada i naknada notarima u Republici Srpskoj, Vlada Srpske donijela je 2021. godine.

Iz Ministarstva pravde Republike Srpske otkrivaju za BL portal da su u toku konsultacije u vezi izrade Programa rada, te još ne mogu precizirati da li će biti izmjena u Zakonu o notarskoj službi, kao i pratećih uredbi.

Željka Pavlović, BL portal