Kako se zaštiti od ugriza zmije i šta ako do njega dođe
19.07.2020. | 18:07Muškarca iz Ilijaša je prije nekoliko dana ujela zmija. Medicinsko osoblje Doma zdravlja Ilijaš uočilo je oticanje jezika, otežano disanje i jako znojenje. Imao je i nagon na povraćanje.
Prema prvim informacijama, život mu je spašen samo zahvaljujući brzoj pomoći pripadnika medicinskog tima Hitne pomoći KS.
Proteklih dana čitali smo i o slučajevima u Hercegovini gdje su ljudi na kućnom pragu ili čak i u kući pronalazili i ubili zmiju dugu metar i po, a dešavalo se u susjedstvu da se ovaj gmizavac pojavio i u automobilu, tokom vožnje, pa čak i u mašini za pranje suđa.
S obzirom da je “vrijeme” zmija, kada ih češće viđamo i susrećemo, stručnjaci su objasnili šta treba uraditi da se zaštititmo, ali i ako dođe do neželjenog kontakta.
Iz Bosanskohercegovačkog herpetološkog udruženja “Atra” istakli su za portal “Radiosarajevo.ba” da se zmije za vrijeme vrelih ljetnih dana ne viđaju tako često kao, recimo, u proljeće, jer se sakrivaju od prevelikih vrućina.
“Međutim, nakon kiša i manjeg pada temperatura ih možemo češće uočiti u prirodi. Urbane sredine ne pogoduju zmijama, ali su ovo životinje koje su konstantno u potrazi za hranom i novim staništem pa mogu zalutati i u gradove“, kazali su iz Udruženja “Atra”.
https://www.facebook.com/portalBL/posts/10156874108427471?__xts__[0]=68.ARA0ltNIbVS7PB9qQjsBalz-AoCF-qPfC72CNL-gEj4LdmNPBcE_ICTLykr1jxfoSMMh6NZm_BT7_OVwpWWcOeehTxjEQnpCXfvElZsC9mUEx-nPo0sZqksAHBoe0Ig-9fG_TEFpYNsvj5lm0l_0rcXh_gGyyy3ppQHmBi61bkzVv3gwCNJjwM5Our9o_ySDLzWKJbG7B6HaQ5Oj526J9TH9bpArBCZh39w4fiFvgkQk5Y6C2Mcq6o-x7_nN4aCWRm8v2Ju56l9e4am6sdhfNKozMvkXxUY8UQnejPCm_yhAZPtRzjbbVv1oXtqVuRph866LKgw3kjNyldeL4Gqv&__tn__=-R
Naglasili su da u gradovima uglavnom srećemo neotrovnice i to, u prvom redu, smuka, smukulju, bjeloušku i ribaricu.
Odrasli primjerci ovih zmija su često duži od jednog metra. Kreću se po livadama i šumama dok sklonište nalaze u visokoj, nepokošenoj travi.
Neke su uže vezane za vodena staništa.
“Izbjegavanje takvih mjesta će zasigurno umanjiti šanse susreta sa ovim zmijama. Otrovnice su rjeđe i počinju se pojavljivati na rubnim dijelovima gradova. U BiH žive tri vrste otrovnica: poskok, bosanska šarka i šargan. Sve tri su na prvi pogled jako slične, sa trouglastom glavom i karakterističnom šarom u obliku baklave duž leđa pomoću koje ih lako raspoznajemo. Ove zmije rijetko prelaze dužinu od 90 cm”, rekli su u Udruženju.
Naglasili su da je poskok najčešća i ljudima najpoznatija otrovnica s prepoznatljivim roščićem na nosu, dok druge dvije rjeđe viđamo jer su vezane za planinska područja, izuzev nekoliko malih populacija šarke u Posavini.
“Kada boravimo u prirodi uvijek treba imati na umu da smo došli u sredinu koju mnoge životinje nazivaju domom pa i naše ponašanje mora biti u skladu s tim. Opreza ne treba manjkati, ali ne treba preovladati ni strah. Zmije će uočiti vas prije nego vi njih i na prvi znak opasnosti uglavnom bježe, a ujedaju tek kada se nađu u bezizlaznoj situaciji – kada stanemo na njih ili ih pokušavamo uhvatiti. Kada vidimo zmiju najbolje je malo sačekati da sama ode”, preporučili su.
Ističu da, ako ipak dođe do ujeda neotrovnice, dovoljno je ranu dezinfikovati.
“A ako je riječ o otrovnici, ne treba raditi nikakve zahvate na svoju ruku. Potrebno je skinuti odjeću, obuću i nakit u zavisnosti od mjesta ugriza i treba voditi računa da se što više umanje pokreti nastradalog dijela tijela na putu do najbliže zdravstvene ustanove”, ukazali su iz Udruženja “Atra”.
I iz Hitne pomoći Kantona Sarajevo ukazali su da se poskok sreće u svim krajevima BiH do visine od 2.000 metara nadmorske visine.
Šarka ulazi i u vodu, a može se sresti i na područjima iznad 2.000 metara i naseljava surovije predjele. Postoji obična šarka, crna šarka, koja se može naći na Velikom i Malom polju na planini Igman, zatim Bosanski šargan koji se može naći i na Bjelašnici, te Planinska šarka koja živi u planinskim područjima iznad 1.500 metara nadmorske visine u južnim dijelovima BiH.
Iz Hitne pomoći navode da prva pomoć kod ujeda podrazumijeva: provjeriti svijest žrtve, ostaviti je da leži kako bi se usporilo širenje otrova, primijeniti imobilizaciju pod pritiskom, pozvati Hitnu pomoć i postupati po instrukcijama, te pratiti disanje i puls. Ne treba dizati ujedeni ekstremitet, te, ako se žrtva mora pomijerati, treba ostati u ležećem položaju, i previti ekstremitet širokim zavojem i to prvo ujedeno mjesto i onda krenuti od vrhova prstiju.
Vrlo je bitno ne dizati ujedeni ekstremitet, ne stezati protok krvi, ne skidati zavoj ni udlagu.
Izvor:(Radiosarajevo.ba)
