Katanac na sve više malih farmi: Domaća proizvodnja mlijeka u padu

27.09.2023. | 07:30

Proizvodnja mlijeka u Republici Srpskoj, prema riječima domaćih farmera, u stalnom je padu i negativan trend po svemu sudeći biće nastavljen jer su proizvođači pritisnuti niskom otkupnom cijenom, preskupim repromaterijalom i nedostatkom radne snage primorani da smanjuju broj muznih grla pa čak i gase gazdinstva.

Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske mljekare su prošli mjesec prikupile 7.488 tona kravljeg mlijeka, što je za 1,1 odsto manje u odnosu na avgust prošle godine, ali i 0,7 odsto manje u odnosu na jul ove godine.  Koliko je situacija u mljekarskom sektoru teška za “Glas” priča predsjednik sokolačkog Udruženja proizvođača mlijeka “Blago Romanije” Saša Kapović koji navodi da je samo od početka godine na sarajevsko-romanijskoj regiji ugašeno šest farmi koje su imale do deset grla.

– Ta gazdinstava su u potpunosti obustavila proizvodnju. Rasprodali su krave jer nisu mogli opstati. To je ozbiljan problem, jer kod nas na regiji preovladavaju upravo sitni proizvođači, a nauka je dokazala da kada dođe do uništavanja malih farmi, koje su nosioci proizvodnje, potrebno je da prođe minimalno 12 godina da se stanje povrati. U planinskom kraju možda i nikad, ovdje kad neko zaključa domaćinstvo više se ne vraća – ističe Kapović. Dodaje da je glavni razlog gašenja farmi nerentabilna proizvodnja koja proističe iz niske otkupne cijene mlijeka.

– Prosječna otkupna cijena na području naše regije je 0,83 KM za litar. Najmanji proizvođači naplaćuju 0,75 KM za litar, dok je maksimalna otkupna cijena mlijeka 0,90 KM. Iako se davno pričalo da će nam u otkupu mlijeko plaćati po marku, to se još nije desilo, a sve ispod marke za nas znači propast. Ljudi ne mogu opstati i hraniti grla sa sadašnjim prihodima. Plus, pojeftinjenje žitarica ne prati pad cijena stočne hrane – priča Kapović i naglašava da je surutka, koja je nus proizvod, u maloprodaji skuplja od litra mlijeka u otkupu što je mimo svake logike.

Počasni predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske, koji se decenijama bavi proizvodnjom mlijeka, Vladimir Usorac kaže da je i sam primoran konstantno smanjivati broj grla.

– Kapacitet farme je 150 muznih grla, a trenutno ih imam 80 s tim da sam prije dvije godine imao oko 120 krava. Zbog niza problema koji opterećuju proizvodnju malo-pomalo počeo sam prazniti štale. Proizvodnja mlijeka u banjalučkoj regiji u padu je za 30.000 litara dnevno u odnosu na godinu, dvije. I taj pad će se nastaviti. Naruku nam ne idu vremenske prilike, otkupna cijena, ali i radna snaga. Plata radnika na farmi je 1.700 KM plus hrana i smještaj, ali nema ko da radi – istakao je Usorac.

On predviđa da će se u narednih nekoliko godina proizvodnja mlijeka u Srpskoj svesti na 50.000 litara dnevno.

– Prognoza je porazna, ali loša situacija je i u Srbiji, Hrvatskoj, cijeloj Evropi – tvrdi Usorac.

I vlasnik bijeljinske mljekare “Dule” Duško Cvjetinović ističe da je proizvodnja mlijeka opala kod njegovih kooperanata, ali kao razlog navodi visoke temperature u ljetnim mjesecima i manjak kvalitetne hrane za stoku.

– Po nestanku starih silaža proizvodnja mlijeka je počela da opada. Na mom otkupnom području opao je broj litara po muznom grlu, nije da su farmeri smanjili brojnost krava. Očekujem da će sa zahlađenjem i novom silažom doći do rasta proizvodnje – rekao je Cvjetinović.

On je dodao da litar mlijeka u prosjeku otkupi za oko 90 feninga po litru, te da u ovoj godini nije bilo poskupljenja njihovih gotovih proizvoda.

–  Smatram da su sadašnje cijene u maloprodaji, ali i otkupu realne i da neće doći do pada ili rasta – kategoričan je Cvjetinović.

Dugovanja

Saša Kapović navodi da dio proizvođača sarajevsko-romanijske regije ima problema i sa otežanom naplatom isporučenog mlijeka.

– Jedna mljekara iz FBiH, koja otkupljuje oko 30 odsto mlijeka sa područja Sokoca, Rogatice i Han Pijeska, od maja nije uplatila ni feninga proizvođačima. Ti ljudi su u bezizlaznoj situaciji i mi kao udruženje nastojimo na sve moguće načine da se izborimo s tim problemom – navodi Kapović.