Klisuri i kanjonu Vrbasa potrebna hitna zaštita

24.12.2022. | 07:46

Centar za životnu sredinu, u saradnji s organizacijom “The Nature Conservancy”, pokrenuo je postupak prema Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske za proglašenja dva zaštićena područja na rijeci Vrbas, i to klisure i kanjona Vrbasa, a kako bi se zaštitila staništa i vrste koje obitavaju na ovom visoko vrijednom prirodnom području.

Tako su, prema izmjenama i dopunama Prostornog plana RS do 2025. godine, planom zaštite prirodnih dobara obuhvaćene ove dvije lokacije, koje su zbog izraženih prirodnih karakteristika predložene za zaštitu još 1955. godine Odlukom Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti iz Sarajeva.

“Kanjon rijeke Vrbas je u Prostornom planu RS planiran kao rekreacioni, kulturni, naučni, obrazovni i pejzažni zaštićeni prirodni predio, te je prirodno stanište sa veoma visokom stopom biološke raznovrsnosti, što predstavlja posebnu vrijednost izolovanog staništa sa velikim brojem endema, rijetkih i ugroženih vrsta. Kada tome dodamo činjenicu da Vrbas ima odličan potencijal za razvoj turizma i organizovanje sportskih takmičenja, jasno je da ovo područje mora biti stavljeno pod zvaničnu zaštitu”, istakla je Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.

Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji grada Banjaluka, za “Nezavisne novine” ističe da u razvoj turizma spada i zaštita određenih područja.

“Štiteći prirodna i kulturna dobra štitimo i turističke potencijale. Kanjon Tijesno je posebna priča, on ima veliki potencijal i na njemu se dešavaju razne aktivnosti, i to na divljim vodama, rafting, svjetska prvenstva u kajaku i raftingu i slično. Zaštićena područja ne ograničavaju razvoj turizma, štaviše, ona ih unapređuju i postaju atraktivnija za posjetioce i turiste”, rekao je Šukalo.

Napomenuo je da je to područje koje štiti resurse i koje na principu održivog razvoja razvija određene djelatnosti, među kojima je i turizam.

Dodao je da je u skladu sa Prostornim planom Tisovac predviđen za park prirode, tako da, kako kaže, svakako podržavaju tu inicijativu.

“Željeli bismo da u budućnosti vidimo zaštićena područja na teritoriji grada, s obzirom na to da danas postoje samo dvije lokacije, a to je Park prirode pećina Ljubačevo i Univerzitetski grad”, dodao je on.

Kako navode iz Centra, ovo područje Vrbasa ugroženo je planovima za izgradnju tri hidroelektrane (HE Krupa, HE Grbići i HE Novoselija), a na probleme koji bi nastali ako bi se ove hidroelektrane izgradile već godinama ukazuje Koalicija za Vrbas, koju čini 36 udruženja iz Banjaluke, a koja svojim aktivnostima promovišu ljepote Vrbasa i njegov potencijal za sportske i turistički održive djelatnosti.

“Kao simbol Banjaluke, Vrbas ima posebno mjesto u životu stanovnika. Uz njega su ljudi stvarali sjećanja, plivali i zaljubljivali se, a opjevali su ga i u mnogim pjesmama. Zaštitom Vrbasa želimo da i neke nove generacije mogu uživati u svemu što nam Vrbas pruža. Osim toga, rijeka omogućuje prilike za razvoj banjalučkog kraja koji je u skladu s načelima očuvanja prirode i koji može zadržati ljude na ovom prostoru”, rekao je Igor Vejnović iz organizacije “The Nature Conservancy”.

Potrebu za zaštitom rijeke Vrbas prepoznala je i Skupština grada 2005. godine kada je usvojila zaključak da se kanjon Vrbasa zaštiti kao posebno prirodno dobro, dok je u Prostornom planu grada navedeno da ovo područje ima izuzetne prirodne vrijednosti i brojne spomenike kulture u pojasu uz kanjon.