Ključni izazov za BiH u narednom periodu! Prelazak na niskoemisionu privredu

25.04.2021. | 13:24

BiH, u poređenju BDP-a sa zemljama EU, ima pet puta veće emisije gasova sa efektom staklene bašte, što ukazuje na neracionalno korištenje resursa za ekonomiju i društvo u cjelini, te je ključni izazov u narednom periodu prelazak na niskoemisionu privredu, rečeno je Srni u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske.

Iz ovog ministarstva su naveli da je BiH Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promjenama /UNFCCC/ dostavila ažurirane “Utvrđene doprinose” /NDC/ ili klimatska obećanja, koja će pomoći u rješavanju problema globalnog zagrijavanja.

“BiH je jedna od prvih zemalja zapadnog Balkana koja je usvojila ažurirani NDC, sa planom smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za 33,2 odsto do 2030. i gotovo 66 odsto do 2050, u odnosu na 1990. godinu”, naveli su u Ministarstvu. Sa porastom ponora gasova sa efektom staklene bašte u sektoru šumarstva, predviđene emisije do 2050. godine biće oko 80 odsto manje nego iz 1990. godine.

BiH je dostavljanjem ažuriranog NDC-a potvrdila svoju opredjeljenost ispunjavanju Pariskog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, kada su se svjetski lideri zajednički usaglasili da unaprijede klimatske akcije kako bi ograničili porast temperature na 1,5 stepeni Celzijusovih.

Prema Pariskom sporazumu, zemlje su se usaglasile da će definisati klimatska obećanja poznata i pod nazivom “Utvrđeni doprinosi” ili “NDC”, koji će pomoći u rješavanju problema globalnog zagrijavanja.

Ključne komponente klimatskog obećanja BiH uključuju i da, u poređenju sa namjeravanim inicijalnim “Utvrđenim doprinosima”, koji su podneseni 2015. godine, revidirani povećavaju ciljeve smanjenja emisija za 50 odsto do 2030. godine, sa naglaskom na ključne sektore – energetiku, daljinsko grijanje, zgradarstvo, industriju, transport, šumarstvo, poljoprivredu, otpad.

Ključne komponente uključuju i segment prilagođavanja klimatskim promjenama, sa intervencijama u klimatski osjetljivim sektorima poput poljoprivrede, vodnih resursa, šumarstva, energetike, turizma, biološke raznovrsnosti i zdravlja, kao i značajnu dekarbonizaciju privrede, posebno sektora električne energije, sa ulaganjima od približno 17 milijardi KM do 2030. godine, što je više od pet odsto BDP-a.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić, koja je i kontakt osoba UNFCCC-a za BiH, navela je da će se, s ciljem ispunjenja klimatskih ciljeva, raditi na omogućavanju tranzicije ka održivosti i stvaranju povoljnog okruženja za privlačenje investicija privatnog sektora u čistu, pristupačnu energiju.

“Biće nam potrebna značajna međunarodna pomoć kada je riječ o transferu tehnologije, uspostavljanju finansijskih mehanizama za podsticanje dekarbonizacije, kao i finansijska podrška za projekte koje se odnose na klimatska pitanja”, rekla je Golićeva Srni.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staša Košarac naglasio je da će, s obzirom na postojeću strukturu privrede, “Utvrđeni doprinosi” pomoći da se obnovi i osigura postepeni prelaz sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. On je istakao da je cilj da se grade otpornije zajednice zasnovane na zelenom razvoju, kreiraju radna mjesta i smanje klimatski rizici.

Rezidentni predstavnik UNDP-a Steliana Nedera rekla je da NDC može biti sastavni dio zelenog oporavka od krize koju je izazvala pandemija virusa korona, jer nudi osnovu za modernizaciju ekonomije.

“Podržali smo institucije u pripremi ambicioznih klimatskih planova i nastavićemo pružati podršku kako bismo podržali BiH da iskoristi prednosti ulaganja u zelena radna mjesta i zelenu budućnost, dok istovremeno bude prenosila “Utvrđene doprinose” i planove prilagođavanja na klimatske promjene u urbano planiranje, poljoprivredu i klimatska rješenja u pitanja korištenja zemljišta”, rekla je Nedera.