Krenuli putem kriminala: Tri maloljetnika završila iza rešetaka
08.09.2021. | 07:46Od 107 maloljetnika koje su lani osudili sudovi u BiH troje je završilo iza rešetaka, dok su ostalima izrečene različite vaspitne mjere koje nadležni biraju kad god je to moguće, jer je u tim slučajevima zatvor posljednja opcija.
Broj mlađih od 18 godina koji su krenuli putem kriminala godinama se smanjuje, a prema podacima Agencije za statistiku BiH, lani je tužilaštvima u RS i FBiH prijavljeno 410 maloljetnika, dok je godinu ranije taj broj iznosio 489.
Od ukupnog broja prošlogodišnjih prijava protiv maloljetnika odbačeno je 46,6 odsto, pripremni postupak je u 6,6 odsto slučajeva obustavljen, a u 46,8 odsto slučajeva podnesen je prijedlog za izricanje sankcije.
Od 107 maloljetnika, među kojima je jedna tinejdžerka, za njih 30 izrečene su vaspitne mjere upozorenja i usmjeravanja, za 66 pojačan nadzor, a za osmoro osuđenih zavodske mjere – pokazuju podaci Agencije, prema kojima je od ukupnog broja osuđenih troje poslato u maloljetnički zatvor.
Ove podatke potkrepljuju i riječi stručnjaka koji tvrde da su stroge kazne posljednje mjere kojima se pribjegava kada je riječ o maloljetnim počiniocima krivičnih djela.
Rukovodilac odjeljenja za maloljetnike u Okružnom tužilaštvu Banjaluka i okružni tužilac Snežana Živković kazala je za “Glas” da se uvijek pazi da se ne naškodi daljem razvoju maloljetnika, ali i da donesena kaznena mjera bude dovoljna da utiče na njega kako ne bi ponovio krivično djelo. Ona je naglasila da maloljetnička delinkvencija zahtijeva poseban pristup.
“Zakonska obaveza tužioca za maloljetnike, a nakon toga i sudije za maloljetnike je da ne pribjegavaju formalnom vođenju krivičnog postupka, u smislu izricanja vaspitnih mjera ili maloljetničkog zatvora, nego da se u svakom pojedinačnom predmetu prvo provjeri mogućnost primjene alternativnih mjera”, kazala je Živkovićeva. Prema njenim riječima, tužilac donosi odluke obavezno uz pomoć Centra za socijalni rad koji dostavlja nalaz i mišljenje o određenom maloljetnom počiniocu.
“Prikupljaju se podaci o porodičnom stanju maloljetnika, njegovog odnosa prema počinjenom djelu i oštećenom, školskim i izvannastavnim aktivnostima, a u centru za socijalni rad ujedno daju i mišljenje u pogledu primjene alternativnih mjera ili pokretanja pripremnog postupka”, pojasnila je Živkovićeva. Istakla je da se u slučajevima sa maloljetnim počiniocima mora postupati obazrivo i postepeno.
“Kada govorimo o vaspitnim mjerama, kreće se od lakših prema težim, odnosno počinje se od alternativnih mjera, zatim upozoravajućih do vaspitnih mjera nadzora i mjera zavodskog tipa”, pojasnila je Živkovićeva, dodajući da se mjere preduzimaju prema ličnim svojstvima, sredini i prilikama u kojima maloljetnik živi, odnosa prema oštećenom, a tek nakon toga uzima se u obzir težina učinjenog krivičnog djela.
Smanjenje broja maloljetnih delinkvenata je prema riječima psihologa Aleksandara Milića posljedica primarne prevencije.
“Djeci treba da formiramo zdrave navike u vrtićima, kući i školi do perioda ubrzanog razvoja poslije desete godine kada popuštaju vaspitni uticaji”, kazao je “Glas Srpske” Milić dodajući da djeca tada istovremeno stvaraju sliku o sebi i drugima, te tragaju za životnim ciljem.
Prema njegovom mišljenju, tokom edukacije i vaspitanja djece treba isticati šta je kod njih dobro, te izbjegavati kažnjavanje.
“Izbjegavamo kazne, ali se dijete blago uslovljava. Praksa je pokazala da se stvara distanca između roditelja i djeteta, ali i nastavnika i učenika, u sredini gdje dominiraju prijetnje i kritike”, pojasnio je Milić.
Krivična djela
Tužilac Snežana Živković kazala je da su krađe najčešće prijavljivana krivična djela koja su počinili maloljetnici.
“Pored toga česte su prijave za nanošenje tjelesnih povreda, kako pojedinačno, tako i u vršnjačkim sukobima, te protiv polnog integriteta koje se najčešće odnose na jedan od oblika dječije pornografije kada maloljetnici između sebe razmjenjuju slike i fotografije “, rekla je Živkovićeva.
