Ljubitelji rijeka zadovoljni: Raskinute koncesije za izgradnju nekoliko malih hidrocentrala kod Višegrada

09.10.2020. | 07:55

Vlada RS je na jučerašnjoj sjednici raskinula ugovore o koncesijama za izgradnju nekoliko malih hidrocentrala (MHE) na rijeci Rzav u opštini Višegrad.

Radi se o mini-hidroelektranama snage između 1,7 i tri megavata. Najslabija je “Rzav 5”, čija je instalisana snaga prema projektnoj dokumentaciji 1,75 megavata, dok je “Rzav 3” snage tri megavata. Osim ove dvije, ugovor je raskinut i za gradnju “Rzava 1”, “Rzava 2” i “Rzava 4”. Svi projekti su koncesije dobili davne 2003. godine.

Dejan Furtula, predsjednik neformalne grupe građana iz Višegrada “Odbranimo naše rijeke”, zadovoljan je ovom odlukom, ali tvrdi da borba građana za čiste rijeke još nije završena. Tvrdi da građani žele da se uvjere u iskrene namjere da se ovi projekti zaustave.

“Naša borba traje već više od 12 godina. Mi smo se zalagali da se tu izgradi jedna ekološka zona, ali onda je, nažalost, politika umiješala svoje prste i morali smo odustati od toga. Sada smo odlučni u namjeri da spriječimo da se zagađuju naše rijeke”, rekao je Furtula za Nezavisne i dodao da je protiv odluke o davanju koncesija većina stanovnika opštine.

Tvrdi da postoji još jedan projekat, ali da je problem što se on u većem dijelu nalazi na području susjedne opštine, pa postoje birokratski problemi kako da se taj projekat zaustavi.

“Mi smo odlučni ako treba našim tijelima braniti da spriječimo da se u naše rijeke ugradi makar jedna cigla ili jedna lopata cementa i na taj način uništi prirodna sredina koju moramo sačuvati za naredne generacije”, rekao je Furtula.

Anes Podić iz Nevladine organizacije “Eko-akcija”, rekao je da su se i oni pridružili Višegrađanima u ovoj akciji jer se principijelno zalažu da se zaustavi izgradnja ovih centrala. On tvrdi da studije pokazuju da je korist od njihove izgradnje mala, a pravi se ogromna ekološka šteta. Prema njegovim riječima, ne stvaraju se nova radna mjesta, a građani kroz račune za struju plaćaju naknade za izgradnju ovih objekata.

“Prošle godine proizvedeno je samo 3,1 odsto struje iz malih hidrocentrala. Umjesto toga treba forsirati izgradnju vjetroelektrana koje ne zagađuju okolinu, a od njih je puno veća korist”, rekao je Podić i dodao da je samo jedna vjetroelektrana, koja je izgrađena prošle godine, proizvela struje koliko i 57 mini-hidroelektrana.

Inače, nedavno se o ovoj temi raspravljalo i u Narodnoj skupštini RS, a najveći poslanički klub u parlamentu, SNSD, je takođe iskazao potrebu da se raskinu ugovori.

Petar Đokić, ministar energetike RS, je tada rekao da se i on zalaže da se projekti koji se ne sprovode raskinu, ali da RS mora ispoštovati obaveze koje su potpisane ranije, kako bi izbjegla tužbe i odštetne zahtjeve.

Za sanaciju posljedica od korone 151 milion

U periodu maj – septembar 2020. godine Upravni odbor Kompenzacionog fonda RS je odobrio sredstva u ukupnom iznosu od 55,8 miliona maraka za saniranje posljedica i poteškoća nastalih usljed širenja zarazne bolesti izazvane virusom korona, saopšteno je juče iz Vlade nakon sjednice.

“Do osnivanja Kompenzacionog fonda RS za sanaciju posljedica virusa korona iz Fonda solidarnosti za obnovu RS odobren je 118,1 milion maraka. Zaključno sa 30. septembrom za sanaciju posljedica virusa korona ukupno je isplaćeno 151,5 miliona”, saopšteno je.

Vlada je usvojila i Informaciju o realizaciji zajedničkih projekata rješavanja stambenih pitanja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika.

“Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije u okviru svojih redovnih aktivnosti u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, Fondom za povratak i lokalnim zajednicama realizuje zajedničke projekte u cilju rješavanja stambenih pitanja raseljenih lica, izbjeglica i povratnika”, naglašeno je.

Leonardo Dikaprio

O štetnosti mini-hidroelektrana oglasio se na društvenim mrežama i poznati holivudski glumac Leonardo Dikaprio, koji je upozorio da 463 projekta u BiH mini-hidrocentrala uništavaju rijeke i netaknutu bh. prirodu.

On je pozvao Vladu FBiH da preduzme hitnu akciju da se šteta zaustavi.

“Potrebno je hitno djelovati, kao što smo djelovali mi u SAD, da trajno zaštitimo bioraznolikost u netaknutim rijekama u Evropi, koje su od životne važnosti i za lokalno stanovništvo i mnoge ugrožene vrste”, napisao je Dikaprio.